Milena Pavlović Barilli, pro futuro
Srbija je u XIX i prvoj polovini XX veka imala tri velike umetnice:
uz Katarinu Ivanović i Nadeždu Petrović, Milena Pavlović Barili (1909-1945) najčuvenija je srpska slikarka.
U zvanični istorijsko-umetnički poredak srpske umetnosti smeštena je tek posthumno, zahvaljujući inicijativi i legatu njene majke Danice Pavlović, te razumevanjem i delanjem Miodraga B. Protića i Momčila Stevanovića 1954. godine.
Od tada se i uspostavlja mit ove talentovane i neobične slikarke i pesnikinje.
Sa izuzetkom jednog broja studijskih tekstova ona je u srpskoj kulturi više mistifikovana no istorizovana, dovoljno ekscentričnog prosedea da zbuni pedantne klasifikatore, dovoljno utemeljena u "povratku redu" francuske i italijanske scene dvadesetih i tridesetih, samim tim i relativno nečitka kako za mogućnosti lokalne percepcije slikarstva, tako i zbog činjenice da po svojoj umetničko-intelektualnoj formaciji i potonjoj karijeri, izlazi izvan okvira međuratne jugoslovenske i srpske umetniče scene.
Uskoro u prodaji
Kupci koji su kupili ovu knjigu kupili su i:
uz Katarinu Ivanović i Nadeždu Petrović, Milena Pavlović Barili (1909-1945) najčuvenija je srpska slikarka.
U zvanični istorijsko-umetnički poredak srpske umetnosti smeštena je tek posthumno, zahvaljujući inicijativi i legatu njene majke Danice Pavlović, te razumevanjem i delanjem Miodraga B. Protića i Momčila Stevanovića 1954. godine.
Od tada se i uspostavlja mit ove talentovane i neobične slikarke i pesnikinje.
Sa izuzetkom jednog broja studijskih tekstova ona je u srpskoj kulturi više mistifikovana no istorizovana, dovoljno ekscentričnog prosedea da zbuni pedantne klasifikatore, dovoljno utemeljena u "povratku redu" francuske i italijanske scene dvadesetih i tridesetih, samim tim i relativno nečitka kako za mogućnosti lokalne percepcije slikarstva, tako i zbog činjenice da po svojoj umetničko-intelektualnoj formaciji i potonjoj karijeri, izlazi izvan okvira međuratne jugoslovenske i srpske umetniče scene.
Br.strana: 316
Izdavač: Hesperia