• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Špijun kojeg smo voljeli
    Špijun kojeg smo voljeli

    Špijun kojeg smo voljeli

    "Ovo je moj izvještaj o mome posljednjem obavještajnom zadatku! Započinjem možda najizazovniji i najteži zadatak kojeg sam se prihvatio u posljednjih devedeset godina…" - Stevan Dedijer

    Stevan Dedijer (Sarajevo, 1911. – Dubrovnik, 2004.) bio je fizičar, novinar, urednik, diplomat, član Švedske akademije znanosti, poliglot i utemeljitelj koncepta poslovnog obavještavanja (business intelligence). Bio je jedan od sudionika najvažnijih događaja koji su se zbili u 20. stoljeću i jedan je od rijetkih koji sami mogu ispričati svoju priču.

    Volio je nazivati se "Srbinom sa dna kace" – jedan je od prvih i najglasnijih srpskih intelektualaca koji je početkom devedesetih svojim javnim istupima osudio agresiju Miloševićeva režima i ogradio se od njega i njegovih velikosrpskih pretenzija.

    Rođen u vrijeme kad je našim prostorima vladala Austro-Ugarska Monarhija, u uglednoj srpskoj obitelji u Sarajevu, s vremenom je zauzeo svoje mjesto u europskoj i američkoj povijesti. Nakon djetinjstva kojeg su obilježila stradanja Prvoga svjetskog rata, krenuo je u svoju doživotnu avanturu kroz turbulentna stoljeća.

    Njegov prvi "skok" bio je školovanje u Rimu, kamo je otišao kao 12-godišnjak. Za vrijeme Velike krize 1929. emigrirao u SAD, gdje je diplomirao teorijsku fiziku na Sveučilištu Princeton. U Americi se priključio komunističkom pokretu i potajno pomagao domovini. Ondje ga je zatekao Drugi svjetski rat; odlučio je priključiti se OSS-u, preteči CIA-e. Nakon naporne obuke odlučeno je da će Dedijera ubaciti na jugoslavenski teritorij, no onda su Amerikanci otkrili da je njihov nesuđeni obavještajac komunist… U jednom intervjuu Dedijer je rekao: "…sljedećeg dana iznenada sam izbačen iz OSS-a. Nakon toga javio sam se u 101. zračnu diviziju…"

    U američkoj vojsci služio je od 1942.do 1945. kao padobranac i tjelohranitelj generala Maxwella Taylora.

    Nakon rata vratio se u Jugoslaviju gdje je postao jedan od ključnih sudionika u stvaranju nove države, s karijerom koja je obećavala. Vodio je nuklearna istraživanja u Institutu u Vinči sve do trenutka dok nije počeo kritizirati komunističku vlast i Tita. Taj novi prijelomni trenutak u njegovu životu zbio se u siječnju 1950. kada ga je Edvard Kardelj obavijestio da Jugoslavija namjerava proizvesti atomsku bombu. Dedijer je bio pravi čovjek za jednu od vodećih uloga u tom projektu: školovani fizičar, dotad poslušan vojnik Partije, poliglot s vezama u cijelome svijetu. No ono što je trebalo postati njegova životna zadaća postalo je uzrokom njegova razočaranja u komunizam. Ubrzo je shvatio da Jugoslavija ne uspijeva proizvesti ni dovoljno kvalitetan grafit za najobičnije drvene olovke, a kamoli za nuklearni reaktor...

    Više detalja
    Šifra: 48542
    3.633 rsd

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard
    - preko IPS skeniraj - mBanking aplikacije
    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - pouzećem za kupce iz BIH i Crne Gore
    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    "Ovo je moj izvještaj o mome posljednjem obavještajnom zadatku! Započinjem možda najizazovniji i najteži zadatak kojeg sam se prihvatio u posljednjih devedeset godina…" - Stevan Dedijer

    Stevan Dedijer (Sarajevo, 1911. – Dubrovnik, 2004.) bio je fizičar, novinar, urednik, diplomat, član Švedske akademije znanosti, poliglot i utemeljitelj koncepta poslovnog obavještavanja (business intelligence). Bio je jedan od sudionika najvažnijih događaja koji su se zbili u 20. stoljeću i jedan je od rijetkih koji sami mogu ispričati svoju priču.

    Volio je nazivati se "Srbinom sa dna kace" – jedan je od prvih i najglasnijih srpskih intelektualaca koji je početkom devedesetih svojim javnim istupima osudio agresiju Miloševićeva režima i ogradio se od njega i njegovih velikosrpskih pretenzija.

    Rođen u vrijeme kad je našim prostorima vladala Austro-Ugarska Monarhija, u uglednoj srpskoj obitelji u Sarajevu, s vremenom je zauzeo svoje mjesto u europskoj i američkoj povijesti. Nakon djetinjstva kojeg su obilježila stradanja Prvoga svjetskog rata, krenuo je u svoju doživotnu avanturu kroz turbulentna stoljeća.

    Njegov prvi "skok" bio je školovanje u Rimu, kamo je otišao kao 12-godišnjak. Za vrijeme Velike krize 1929. emigrirao u SAD, gdje je diplomirao teorijsku fiziku na Sveučilištu Princeton. U Americi se priključio komunističkom pokretu i potajno pomagao domovini. Ondje ga je zatekao Drugi svjetski rat; odlučio je priključiti se OSS-u, preteči CIA-e. Nakon naporne obuke odlučeno je da će Dedijera ubaciti na jugoslavenski teritorij, no onda su Amerikanci otkrili da je njihov nesuđeni obavještajac komunist… U jednom intervjuu Dedijer je rekao: "…sljedećeg dana iznenada sam izbačen iz OSS-a. Nakon toga javio sam se u 101. zračnu diviziju…"

    U američkoj vojsci služio je od 1942.do 1945. kao padobranac i tjelohranitelj generala Maxwella Taylora.

    Nakon rata vratio se u Jugoslaviju gdje je postao jedan od ključnih sudionika u stvaranju nove države, s karijerom koja je obećavala. Vodio je nuklearna istraživanja u Institutu u Vinči sve do trenutka dok nije počeo kritizirati komunističku vlast i Tita. Taj novi prijelomni trenutak u njegovu životu zbio se u siječnju 1950. kada ga je Edvard Kardelj obavijestio da Jugoslavija namjerava proizvesti atomsku bombu. Dedijer je bio pravi čovjek za jednu od vodećih uloga u tom projektu: školovani fizičar, dotad poslušan vojnik Partije, poliglot s vezama u cijelome svijetu. No ono što je trebalo postati njegova životna zadaća postalo je uzrokom njegova razočaranja u komunizam. Ubrzo je shvatio da Jugoslavija ne uspijeva proizvesti ni dovoljno kvalitetan grafit za najobičnije drvene olovke, a kamoli za nuklearni reaktor...

    Br.strana: 252

    Povez: meki

    God.izdanja: 2011.

    Izdavač: VBZ

    Zemlja porekla: Hrvatska

    ISBN: 9789533042879

    Dostupnost: 3-4 nedelje
    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.