Daljinska merenja u meteorologiji
Iz Predgovora:
Daljinska merenja predstavljaju indirektan način merenja stanja atmosfere putem instrumenata koji nisu u direktnom kontaktu sa sredinom koju mere. Uređaji koji koriste tehniku daljinskih merenja rade na principu merenja zračenja i mogu se klasifikovati na aktivne i pasivne senzore. Aktivni senzori emituju i potom primaju povratno rasuto zračenje od objekata koji su od interesa. U tu grupu spadaju, pre svega, radari, ali i lidari, profajleri vetra i sodari. Nasuprot njima, pasivni senzori samo primaju zračenje od objekata koje mere i u tu grupu spadaju sateliti. Daljinska merenja su, u stvari, skup više poddisciplina od kojih su najvažnije radarska i satelitska meteorologija. Ove dve discipline su deo fizičke meteorologije i u tesnoj su vezi sa fizikom oblaka, pošto su oblaci najvažniji objekti koji se mere ovim senzorima. Daljinska merenja u meteorologiji se primenjuju i razvijaju od konstrukcije prvog meteorološkog radara, od polovine prošlog veka, da bi potom, deceniju kasnije, počeli da se koriste sateliti, kao i lidari, otkrićem lasera.
Ovaj naslov je trenutno RASPRODAT
Kupci koji su kupili ovu knjigu kupili su i:
Daljinska merenja predstavljaju indirektan način merenja stanja atmosfere putem instrumenata koji nisu u direktnom kontaktu sa sredinom koju mere. Uređaji koji koriste tehniku daljinskih merenja rade na principu merenja zračenja i mogu se klasifikovati na aktivne i pasivne senzore. Aktivni senzori emituju i potom primaju povratno rasuto zračenje od objekata koji su od interesa. U tu grupu spadaju, pre svega, radari, ali i lidari, profajleri vetra i sodari. Nasuprot njima, pasivni senzori samo primaju zračenje od objekata koje mere i u tu grupu spadaju sateliti. Daljinska merenja su, u stvari, skup više poddisciplina od kojih su najvažnije radarska i satelitska meteorologija. Ove dve discipline su deo fizičke meteorologije i u tesnoj su vezi sa fizikom oblaka, pošto su oblaci najvažniji objekti koji se mere ovim senzorima. Daljinska merenja u meteorologiji se primenjuju i razvijaju od konstrukcije prvog meteorološkog radara, od polovine prošlog veka, da bi potom, deceniju kasnije, počeli da se koriste sateliti, kao i lidari, otkrićem lasera.