• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Na belom hlebu: Smrtna kazna u Srbiji 1804 - 2022
    Na belom hlebu: Smrtna kazna u Srbiji 1804 - 2022

    Na belom hlebu: Smrtna kazna u Srbiji 1804 - 2022

    Studija dr Ivana Jankovića Na belom hlebu je multidisciplinarno, prvenstveno pravnoistorijsko i pravnosociološko istraživanje smrtne kazne u Srbiji od 1804. do 2002. godine. Autor je postavio cilj da ispita kako je ideja o ukidanju smrtne kazne došla u Srbiju, kako se u njoj zapatila i pod kojim okolnostima je, posle dva veka, u njoj trijumfovala. Knjiga otkriva i kako se smrtna kazna u Srbiji faktički primenjivala u proteklih dvesta godina, kojim svrhama je služila i kakve je tragove ostavila u politici, pravu, kulturi i jeziku. Najzad, autor je uspeo da zbivanja u Srbiji stavi u kontekst odgovarajućih zbivanja u Evropi i svetu.

    Knjiga je podeljena na 15 poglavlja: 1. Za izgublenije glave, u kome se obrađuje vreme Prvog ustanka (1804-13) i pravi poređenje sa evropskim zakonodavstvom toga vremena; 2. Kako se krivci kod nas na točku suše, oduhvata period prve vlade kneza Miloša 1815-1839; 3. Duhu vremena klanjati se obrađuje vreme od 1839. do 1858, dakle vladavinu Ustavobranitelja i prve pokušaje stvaranja krivičnog zakonodavstva; 4. Što se bore misli moje odnosi se na drugu vladavinu kneza Miloša i Mihajla, gde centralno mesto zauzima Kaznitelni zakonik od 1860; 5. Ustanova koja tamani društvo: 1869 – 1888, obrađuje vreme žestokih političkih borbi praćenih hajdučijom, kao i pojavu parlamentarne akcije protiv smrtne kazne (1881); 6. Pokloni mi mlađani život, premilostivi gospodaru: 1889-1903, smrtna kazna po ustavu i zakonima, kao i stav kriminološke nauke i javnog mnenja o smrtnoj kazni; 7. Hoće Karaburmu da proglase za Panteon velikih Srba: 1903-1914, jer su se smrtne kazne izvršavale u tom beogradskom predgrađu; 8. Prošteno je svima, svima, samo nije izdajici: 1918-1921, s posebnim osvrtom na politički kriminalitet – atentati na kralja Aleksandra i ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića; 9. Traže se na smrt osuđeni: 1921-1929; 10. Za vreme usmrćivanja vladao je potpuni red: 1930-1941; 11. Dosta više sa tim streljanjima: 1944-46, posvećen odmazdama izazvanim Drugim svetskim ratom; 12. Mi smo u principu protiv smrtne kazne... ali smo realisti: 1946-1951; 13. Čovek je naše najveće bogatstvo 1951-1977; 14. Smrtna kazna je ustavna kategorija: 1977-199; 15. I opet: „Duhu vremena klanjati se“: 1991-2002, ukidanje smrtne kazne; Evropa „zona bez smrtne kazne“ i „siva zona“ (Belorusija, Rusija). Na kraju knjige nalazi se pogovor, obimna bibliografija, registar imena i registar pojmova.

    Više detalja
    Šifra: 19786
    Uskoro u prodaji
    Ukucajte ovde vaš mail kako biste bili obavešteni kada knjiga bude u prodaji:

    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard
    - preko IPS skeniraj - mBanking aplikacije
    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - pouzećem za kupce iz BIH i Crne Gore
    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Studija dr Ivana Jankovića Na belom hlebu je multidisciplinarno, prvenstveno pravnoistorijsko i pravnosociološko istraživanje smrtne kazne u Srbiji od 1804. do 2002. godine. Autor je postavio cilj da ispita kako je ideja o ukidanju smrtne kazne došla u Srbiju, kako se u njoj zapatila i pod kojim okolnostima je, posle dva veka, u njoj trijumfovala. Knjiga otkriva i kako se smrtna kazna u Srbiji faktički primenjivala u proteklih dvesta godina, kojim svrhama je služila i kakve je tragove ostavila u politici, pravu, kulturi i jeziku. Najzad, autor je uspeo da zbivanja u Srbiji stavi u kontekst odgovarajućih zbivanja u Evropi i svetu.

    Knjiga je podeljena na 15 poglavlja: 1. Za izgublenije glave, u kome se obrađuje vreme Prvog ustanka (1804-13) i pravi poređenje sa evropskim zakonodavstvom toga vremena; 2. Kako se krivci kod nas na točku suše, oduhvata period prve vlade kneza Miloša 1815-1839; 3. Duhu vremena klanjati se obrađuje vreme od 1839. do 1858, dakle vladavinu Ustavobranitelja i prve pokušaje stvaranja krivičnog zakonodavstva; 4. Što se bore misli moje odnosi se na drugu vladavinu kneza Miloša i Mihajla, gde centralno mesto zauzima Kaznitelni zakonik od 1860; 5. Ustanova koja tamani društvo: 1869 – 1888, obrađuje vreme žestokih političkih borbi praćenih hajdučijom, kao i pojavu parlamentarne akcije protiv smrtne kazne (1881); 6. Pokloni mi mlađani život, premilostivi gospodaru: 1889-1903, smrtna kazna po ustavu i zakonima, kao i stav kriminološke nauke i javnog mnenja o smrtnoj kazni; 7. Hoće Karaburmu da proglase za Panteon velikih Srba: 1903-1914, jer su se smrtne kazne izvršavale u tom beogradskom predgrađu; 8. Prošteno je svima, svima, samo nije izdajici: 1918-1921, s posebnim osvrtom na politički kriminalitet – atentati na kralja Aleksandra i ministra unutrašnjih poslova Milorada Draškovića; 9. Traže se na smrt osuđeni: 1921-1929; 10. Za vreme usmrćivanja vladao je potpuni red: 1930-1941; 11. Dosta više sa tim streljanjima: 1944-46, posvećen odmazdama izazvanim Drugim svetskim ratom; 12. Mi smo u principu protiv smrtne kazne... ali smo realisti: 1946-1951; 13. Čovek je naše najveće bogatstvo 1951-1977; 14. Smrtna kazna je ustavna kategorija: 1977-199; 15. I opet: „Duhu vremena klanjati se“: 1991-2002, ukidanje smrtne kazne; Evropa „zona bez smrtne kazne“ i „siva zona“ (Belorusija, Rusija). Na kraju knjige nalazi se pogovor, obimna bibliografija, registar imena i registar pojmova.

    Br.strana: 622

    Povez: broš

    God.izdanja: 2012..

    Izdavač: Clio

    ISBN: 978-86-7102-415-0

    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.