Non Cogito Ergo Sum: Eseji o Golom otoku
OPIS KNJIGE:
Posle propasti „komunizma“ i raspada Jugoslavije obnavlja se, u raznim sredinama, interes za mnoge teme koje su se ranije smatrale opasnim, zabranjenim ili nepoželjnim. Pobude koje pokreću autore knjiga i dužih tekstova o njima različite su i – što se moglo očekivati – ne uvek naučne. Bez želje da se iznesu vrednosni, politički ili moralni sudovi, treba reći da su u srazmerno kratkom vremenu morale da se zadovolje vrlo raznorodne i neusklađene potrebe: želja da se rehabilituju žrtve, da se isprave istorijske greške, da se s trona skinu nekada obožavane ličnosti – pa i da se zadovolji nalet etnonacionalizma, koji je sve počeo da prožima, ovog puta naročito kao želja da se sopstvena nacija predstavi kao najveća žrtva komunizma i socijalizma, realnog i irealnog.
Božidar Jezernik do sada najpodrobnije opisuje jednu od reakcija na Rezoluciju Informbiroa i opasnost koju je ona predstavljala za vođstvo tadašnje KPJ, na surov tretman onih za koje su vlasti smatrale da su „informbirovci“ i da je njihova lojalnost prema Staljinu (svetskom radničkom pokretu i SSSR-u) bila jača od one prema Titu i KPJ, obema zastavama pod kojima su se mnogi od njih i borili u Drugom svetskom ratu.
Mnogo je razloga zbog kojih se o Golom otoku i celom sistemu koji on oličava malo znalo i malo beležilo. Broj interniraca nije premašio 15.000 u zemlji koja je po popisu iz 1948. imala skoro 16 miliona stanovnika; od kraja građanskog rata bilo je prošlo malo vremena; antikomunistički deo stanovništva smatrao je „kominformovce“ još gorim od vladajućih komunista; sve je bilo obavijeno tajnom i opasno u atmosferi „ratnog komunizma“; Staljin je na vreme umro. Što se tiče zapadnog inostranstva, Tito je tada bio dragoceni otpadnik, prvi važan komunist na vlasti koji se suprotstavio Staljinu kada je on izgledao najmoćniji i, kada su zapadne sile demobilisale svoje vojske, Crvena armija ostala najjača vojna sila, a u mnogim zapadnim zemljama komunisti dobijali ogromnu podršku i ulazili u vlade ne odričući se pokornosti Moskvi.
Jezernikova knjiga delimično popunjava tu prazninu. Jezernik, uz to, pokazuje da je postupanje prema informbirovcima bilo ustrojeno tako da internirci batinama i ponižavanjem „nauče pameti“ sami sebe i da je ono po tome možda bilo jedinstveno. Zato je malo ko izašao iz logora bez osećanja gađenja i sramote, kako zbog onoga šta su mu činili njegovi dojučerašnji partijski saborci, tako – i još gore – zbog toga što je on činio njima. Otuda je verovatno i malo priča i svedočanstava.
Vojin Dimitrijević
Br.strana: 336
Povez: mek
God.izdanja: 2012..
Izdavač: Mediterran publishing
ISBN: 978-86-86689-76-4
Ovaj naslov je trenutno RASPRODAT
Br.strana: 336
Povez: mek
God.izdanja: 2012..
Izdavač: Mediterran publishing
ISBN: 978-86-86689-76-4
Kupci koji su kupili ovu knjigu kupili su i:
Cena: 770 rsd
Cena: 990 rsd
Cena: 4.400 rsd
Cena: 3.321 rsd
Cena: 2.420 rsd
Cena: 792 rsd
Cena: 2.750 rsd
Cena: 4.500 rsd
Cena: 2.090 rsd
Cena: 999 rsd
Cena: 5.654 rsd
Cena: 4.523 rsd
Cena: 10.178 rsd
Cena: 6.785 rsd