Alternativna istorija Srbije
Prošireno i dopunjeno izdanje.
Virtuelna ili alternativna istorija nikada nije bila samo zanimacija istoričara, već svako iznova zapitkuje sebe šta bi bilo da nije seo u kola u vreme nesreće, ili da nije otišao na žurku na kojoj je sreo buduću suprugu itd.
Autori ove knjige su na osnovu feljtona koji je tokom 2015. izlazio u ,,Nedeljniku" napisali ovu knjigu, pokrivajući alternativnu istoriju od Svetog Save do Zorana Đinđića.
„Srbi su istoričan narod i vole da govore o svojoj prošlosti. Ali nijedna generacija ne izvlači pouku iz te prošlosti, već uči istoriju kroz nova i sve teža iskušenja i stradanja, kako je pokazao XX vek. U tom susretu sa sopstvenom prošlošću, Srbi vole da razmatraju – šta bi bilo da je bilo. Predrag Marković i Čedomir Antić su upravo protumačili srpsku istoriju na takav način: pokušali su da daju alternativne pravce toka te istorije sa ključnih istorijskih raskrsnica. Ili da tumače eventualne poteze srpskih lidera, da su ostali duže na životnoj i istorijskoj sceni. Poduhvat dostojan poštovanja, jer često konzervativna, naša istoriografija ne prašta alternativne pravce i hrabra promišljanja. Ubeđen sam da će čitaoci rado prihvatiti ovu knjigu, jer će ih ona voditi neobičnim saznajnim putevima i podsticati na razmišljanja i pouke o sopstvenoj prošlosti.“
Dr Bojan Dimitrijević, naučni savetnik, Institut za savremenu istoriju
Ovaj naslov je trenutno RASPRODAT
Kupci koji su kupili ovu knjigu kupili su i:
Virtuelna ili alternativna istorija nikada nije bila samo zanimacija istoričara, već svako iznova zapitkuje sebe šta bi bilo da nije seo u kola u vreme nesreće, ili da nije otišao na žurku na kojoj je sreo buduću suprugu itd.
Autori ove knjige su na osnovu feljtona koji je tokom 2015. izlazio u ,,Nedeljniku" napisali ovu knjigu, pokrivajući alternativnu istoriju od Svetog Save do Zorana Đinđića.
„Srbi su istoričan narod i vole da govore o svojoj prošlosti. Ali nijedna generacija ne izvlači pouku iz te prošlosti, već uči istoriju kroz nova i sve teža iskušenja i stradanja, kako je pokazao XX vek. U tom susretu sa sopstvenom prošlošću, Srbi vole da razmatraju – šta bi bilo da je bilo. Predrag Marković i Čedomir Antić su upravo protumačili srpsku istoriju na takav način: pokušali su da daju alternativne pravce toka te istorije sa ključnih istorijskih raskrsnica. Ili da tumače eventualne poteze srpskih lidera, da su ostali duže na životnoj i istorijskoj sceni. Poduhvat dostojan poštovanja, jer često konzervativna, naša istoriografija ne prašta alternativne pravce i hrabra promišljanja. Ubeđen sam da će čitaoci rado prihvatiti ovu knjigu, jer će ih ona voditi neobičnim saznajnim putevima i podsticati na razmišljanja i pouke o sopstvenoj prošlosti.“
Dr Bojan Dimitrijević, naučni savetnik, Institut za savremenu istoriju