• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Amenkamen
    Amenkamen

    Amenkamen

    UVOD

    Alhemija je umeće preobražaja zasnovana na simbolici minerala i planeta, a nastala je da bi uspostavila podudarnost između materijalnog i duhovnog sveta, kao i da bi otkrila kamen mudraca, ili filozofski kamen. Teofrast Paracelzus, govoreći o filozofiji Rozenkrojcera, kaže i to da se filozofski kamen nalazi u nesavladivoj sintezi istine. Svaki neobrađeni kamen u sebi skriva do savršenstva pravilan oblik. Cilj učenja slobodnih zidara je da izvuku iz neobrađenog kamena savršeno pravilan oblik koji će da posluži za gradnju Hrama. Čovek doživljava neizmerno čuđenje kada u ravnici, gde inače nema kamena, naiđe na neobrađeni kamen, a pogotovo na kamen većih dimenzija. Slično se dešava u kamenoj pustinji, kada čovek ugleda obrađeni kamen. Na našoj planeti Zemlji, kamen povezuje gornji sloj zemljine kore sa unutrašnjošću. Kamen je vekovima čoveku služio u magijske i svakodnevne svrhe, kao građevinski materijal, materijal za izradu oruđa i oružja. Ako izuzmemo drago i poludrago kamenje, na planeti Zemlji postoje tri osnovne vrste kamenja, a to su magmatski i eruptivni, metamorfni ili preobraženi i sedimentni kamen. Ove tri vrste kamenja možemo da uporedimo s načelima Mudrosti, Snage i Lepote kod slobodnih zidara. Mudrost upoređjemo sa sedimentnim, Snagu sa magmatskim, a Lepotu sa metamorfnim stenama. Sedimentne stene, koje upoređujemo s Mudrošću, nastale su tokom vremena taloženjem kalcijum karbonata, pa možemo da tvrdimo da je taj talog memorija Zemlje. Ove stene možemo da proglasimo kamenom skromnosti iz koga mogu da se sačine grandiozna dela. Od ovog kamena su izgrađene mnoge romantične i gotske katedrale, Dioklecijanova palata u Splitu, grad Dubrovnik. Jedan od najpoznatijih kamena ove vrste je krečnjak. Magmatske ili eruptivne stene, koje upoređujemo sa Snagom, nastale su erupcijom vulkana, a to su granit, bazalt, diorit i druge. Ove stene su veoma tvrde, čvrste i kompaktne, a kod obrade može da se postigne savršenstvo površine i trajan sjaj. Kulture Hindusa, Maja, Inka su se služile ovim kamenom, a najveću umetnost u ovom kamenu je ostvarila Egipatska kultura. Vrhunac obrade eruptivnog kamena je Egipatski obelisk. Monolitnu stenu, visoku nekoliko desetina metara, tešku više stotina tona, trebalo je preneti od mesta obrade do mesta postavljanja i tu je uspraviti u vertikalan položaj. Ove činjenice dovoljno govore o snazi magmatskog kamenja. Drugo kamenje simbolizuje Lepotu, pretvaranje tame u svetlost, nesavršenstva u savršenstvo. Drago i poludrago kamenje je uglavnom nastalo iz eruptivnih stena osim jantara i žada koji se javljaju u sedimentnim stenama. Preobražaj od neobrađenog kamena do obrađenog se sastoji od nekoliko faza. Pre početka obrade kamena, udaramo ga jednakim laganim i kratkim udarcem čekića i osluškujemo da li smo dobili zvonak zvuk. Na taj način se utvrđuje da li je kamen kompaktan, da nema kaverni i pukotina, odnosno da je podesan za obradu. Onda započinje prva faza rada sa dletom i čekićem. Prvo, dleto koje koristimo je odbijač; s njim odbijamo sve delove koji štrče na neobrađenom kamenu. Posle toga, s tim istim dletom grubo pripremamo buduće ivice obrađenog kamena. Druga faza obrade je rad sa dletom piramidalno špicaste glave. S ovim dletom započinjemo grubo ravnanje prve ravni. Kada smo grubo isklesali prvu ravan uz pomoć vinkle ucrtamo ivice ostalih ravni, a ukoliko je kamen većih dimenzija služimo se ravnjačom i viskom. Zatim počinjemo obradu svih površina kamena sa špicastim dletom i čekićem. Kada završimo obradu svih površina kamena špicastim dletom započinje treća faza koju čini rad sa zubatim dletom. Zubatim dletom isklešemo celu površinu neobrađenog kamena posle čega dobijamo smireniju površinu. Četvrta faza obrade je rad sa pljosnatim dletom, uz čiju pomoć ćemo doći do samog cilja našeg rada na naobrađenom kamenu. Peta faza obrade je trljanje izglačanim kamenom po neizglačanom kamenu. Slikovito rečeno obrađen kamen pomaže neobrađenom kamenu da postane to isto. U Hramu se nalazi neobrađeni kamen desno od oltara, a obrađeni kamen levo od oltara; i oni su sastavni delovi rituala. Neobrađeni kamen je uopšteno glavni simbol prvog stadijuma čoveka, a obrađeni kamen je simbol stanja kome se teži.

    Više detalja
    Šifra: 60234
    911 rsd

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard
    - preko IPS skeniraj - mBanking aplikacije
    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - pouzećem za kupce iz BIH i Crne Gore
    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    UVOD

    Alhemija je umeće preobražaja zasnovana na simbolici minerala i planeta, a nastala je da bi uspostavila podudarnost između materijalnog i duhovnog sveta, kao i da bi otkrila kamen mudraca, ili filozofski kamen. Teofrast Paracelzus, govoreći o filozofiji Rozenkrojcera, kaže i to da se filozofski kamen nalazi u nesavladivoj sintezi istine. Svaki neobrađeni kamen u sebi skriva do savršenstva pravilan oblik. Cilj učenja slobodnih zidara je da izvuku iz neobrađenog kamena savršeno pravilan oblik koji će da posluži za gradnju Hrama. Čovek doživljava neizmerno čuđenje kada u ravnici, gde inače nema kamena, naiđe na neobrađeni kamen, a pogotovo na kamen većih dimenzija. Slično se dešava u kamenoj pustinji, kada čovek ugleda obrađeni kamen. Na našoj planeti Zemlji, kamen povezuje gornji sloj zemljine kore sa unutrašnjošću. Kamen je vekovima čoveku služio u magijske i svakodnevne svrhe, kao građevinski materijal, materijal za izradu oruđa i oružja. Ako izuzmemo drago i poludrago kamenje, na planeti Zemlji postoje tri osnovne vrste kamenja, a to su magmatski i eruptivni, metamorfni ili preobraženi i sedimentni kamen. Ove tri vrste kamenja možemo da uporedimo s načelima Mudrosti, Snage i Lepote kod slobodnih zidara. Mudrost upoređjemo sa sedimentnim, Snagu sa magmatskim, a Lepotu sa metamorfnim stenama. Sedimentne stene, koje upoređujemo s Mudrošću, nastale su tokom vremena taloženjem kalcijum karbonata, pa možemo da tvrdimo da je taj talog memorija Zemlje. Ove stene možemo da proglasimo kamenom skromnosti iz koga mogu da se sačine grandiozna dela. Od ovog kamena su izgrađene mnoge romantične i gotske katedrale, Dioklecijanova palata u Splitu, grad Dubrovnik. Jedan od najpoznatijih kamena ove vrste je krečnjak. Magmatske ili eruptivne stene, koje upoređujemo sa Snagom, nastale su erupcijom vulkana, a to su granit, bazalt, diorit i druge. Ove stene su veoma tvrde, čvrste i kompaktne, a kod obrade može da se postigne savršenstvo površine i trajan sjaj. Kulture Hindusa, Maja, Inka su se služile ovim kamenom, a najveću umetnost u ovom kamenu je ostvarila Egipatska kultura. Vrhunac obrade eruptivnog kamena je Egipatski obelisk. Monolitnu stenu, visoku nekoliko desetina metara, tešku više stotina tona, trebalo je preneti od mesta obrade do mesta postavljanja i tu je uspraviti u vertikalan položaj. Ove činjenice dovoljno govore o snazi magmatskog kamenja. Drugo kamenje simbolizuje Lepotu, pretvaranje tame u svetlost, nesavršenstva u savršenstvo. Drago i poludrago kamenje je uglavnom nastalo iz eruptivnih stena osim jantara i žada koji se javljaju u sedimentnim stenama. Preobražaj od neobrađenog kamena do obrađenog se sastoji od nekoliko faza. Pre početka obrade kamena, udaramo ga jednakim laganim i kratkim udarcem čekića i osluškujemo da li smo dobili zvonak zvuk. Na taj način se utvrđuje da li je kamen kompaktan, da nema kaverni i pukotina, odnosno da je podesan za obradu. Onda započinje prva faza rada sa dletom i čekićem. Prvo, dleto koje koristimo je odbijač; s njim odbijamo sve delove koji štrče na neobrađenom kamenu. Posle toga, s tim istim dletom grubo pripremamo buduće ivice obrađenog kamena. Druga faza obrade je rad sa dletom piramidalno špicaste glave. S ovim dletom započinjemo grubo ravnanje prve ravni. Kada smo grubo isklesali prvu ravan uz pomoć vinkle ucrtamo ivice ostalih ravni, a ukoliko je kamen većih dimenzija služimo se ravnjačom i viskom. Zatim počinjemo obradu svih površina kamena sa špicastim dletom i čekićem. Kada završimo obradu svih površina kamena špicastim dletom započinje treća faza koju čini rad sa zubatim dletom. Zubatim dletom isklešemo celu površinu neobrađenog kamena posle čega dobijamo smireniju površinu. Četvrta faza obrade je rad sa pljosnatim dletom, uz čiju pomoć ćemo doći do samog cilja našeg rada na naobrađenom kamenu. Peta faza obrade je trljanje izglačanim kamenom po neizglačanom kamenu. Slikovito rečeno obrađen kamen pomaže neobrađenom kamenu da postane to isto. U Hramu se nalazi neobrađeni kamen desno od oltara, a obrađeni kamen levo od oltara; i oni su sastavni delovi rituala. Neobrađeni kamen je uopšteno glavni simbol prvog stadijuma čoveka, a obrađeni kamen je simbol stanja kome se teži.

    Br.strana: 110

    Povez: meki

    Izdavač: TrikonA

    ISBN: 8677820019

    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.