• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Drugo lice drugosti
    Drugo lice drugosti

    Drugo lice drugosti

    Iz recenzije:

    Konceptualizirana supstancija književne građe u Rafoltovim se tekstovima vrti oko ključnih riječi kulturne antropologije: ideologija, identitet, drugi, tijelo. Problemsko-predmetni spektar knjige, odnosno koloplet građe i onog što se u njoj tražilo, mogao bi se, shematski pojednostavljeno, ovako sistematizirati: politička aluzivnost (Nalješković, Držić, Ivšić), konstruiranje vlastitog identiteta/autopredodžbe (Vojnović), konstruiranje drugosti/heteropredodžbe (Držić, Kosor), transkulturalnost (Ivšić), tjelesno/bestijalno/nagonsko (Vetranović, Držić, Lukarević Burina, Gučetić Bendevišević, Ivanac). Tradicionalna znanost o književnosti koja je svoj vrhunac dosegla sredinom prošlog stoljeća, a u domaćoj se praksi održala do 1990-ih, uvijek je bila skeptična prema tematsko-problemskim interesima koji na prvi pogled zadiru u domene drugih disciplina, ponajprije psihologije, sociologije i političke znanosti. Danas se preko tih “konzervativnih” primjedbi, pod spasonosnom krilaticom transdisciplinarnosti, često olako prelazi. Knjiga Lea Rafolta pokazuje da kompromis nije nemoguć. I premda su njegovi tekstovi zasigurno izrasli iz njegova osobnog interesa (ili interesa njegova vremena) za prije spomenute antropološke kategorije, literarnost građe nije zanemarena. Štoviše, Rafolt se uvijek najprije pita u kolikoj je mjeri književnim tekstom predočeni svijet izrastao na pretpostavkama normativnih ili povijesnih poetika, književne tradicije, žanrovskih konvencija. Stoga u mogućem inventaru ključnih riječi njegove knjige, pored spomenutih književnika i njihovih djela te kulturnoantropoloških pojmova, stoje i poetološki termini poput: komedija, farsa, tragedija, neoplatonizam, groteskno, senekijansko, alegorija, pastorala, avangarda, nō–teatar, teatar apsurda i sl. Takav spoj tradicionalnih književnopovijesnih i poetoloških znanja s poznavanjem suvremenih književnih i kulturnih teorija (donedavno rijedak u domaćoj književnoznanstvenoj praksi) najbolji je odgovor na skeptično pitanje: je li moguća književna antropologija? Uz potvrdan odgovor, Rafoltova knjiga (u)zorno pokazuje i kakvim bi plodovima takva paradigma trebala rađati.

    Davor Dukić

    Vise detalja
    Šifra: 158113
    3.537 din

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke
    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard
    - uplatom na devizni račun (wire transfer)
    - putem Western Uniona

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Iz recenzije:

    Konceptualizirana supstancija književne građe u Rafoltovim se tekstovima vrti oko ključnih riječi kulturne antropologije: ideologija, identitet, drugi, tijelo. Problemsko-predmetni spektar knjige, odnosno koloplet građe i onog što se u njoj tražilo, mogao bi se, shematski pojednostavljeno, ovako sistematizirati: politička aluzivnost (Nalješković, Držić, Ivšić), konstruiranje vlastitog identiteta/autopredodžbe (Vojnović), konstruiranje drugosti/heteropredodžbe (Držić, Kosor), transkulturalnost (Ivšić), tjelesno/bestijalno/nagonsko (Vetranović, Držić, Lukarević Burina, Gučetić Bendevišević, Ivanac). Tradicionalna znanost o književnosti koja je svoj vrhunac dosegla sredinom prošlog stoljeća, a u domaćoj se praksi održala do 1990-ih, uvijek je bila skeptična prema tematsko-problemskim interesima koji na prvi pogled zadiru u domene drugih disciplina, ponajprije psihologije, sociologije i političke znanosti. Danas se preko tih “konzervativnih” primjedbi, pod spasonosnom krilaticom transdisciplinarnosti, često olako prelazi. Knjiga Lea Rafolta pokazuje da kompromis nije nemoguć. I premda su njegovi tekstovi zasigurno izrasli iz njegova osobnog interesa (ili interesa njegova vremena) za prije spomenute antropološke kategorije, literarnost građe nije zanemarena. Štoviše, Rafolt se uvijek najprije pita u kolikoj je mjeri književnim tekstom predočeni svijet izrastao na pretpostavkama normativnih ili povijesnih poetika, književne tradicije, žanrovskih konvencija. Stoga u mogućem inventaru ključnih riječi njegove knjige, pored spomenutih književnika i njihovih djela te kulturnoantropoloških pojmova, stoje i poetološki termini poput: komedija, farsa, tragedija, neoplatonizam, groteskno, senekijansko, alegorija, pastorala, avangarda, nō–teatar, teatar apsurda i sl. Takav spoj tradicionalnih književnopovijesnih i poetoloških znanja s poznavanjem suvremenih književnih i kulturnih teorija (donedavno rijedak u domaćoj književnoznanstvenoj praksi) najbolji je odgovor na skeptično pitanje: je li moguća književna antropologija? Uz potvrdan odgovor, Rafoltova knjiga (u)zorno pokazuje i kakvim bi plodovima takva paradigma trebala rađati.

    Davor Dukić

    Br.strana: 392

    Povez: Meki povez

    Izdavač: Disput

    Zemlja porekla: Hrvatska

    ISBN: 978-953-260-094-0

    Dostupnost: isporuka za 3 do 4 nedelje
    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.