• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Dvadeset četiri hiljade poljubaca
    Dvadeset četiri hiljade poljubaca

    Dvadeset četiri hiljade poljubaca

    Uticaj italijanske popularne kulture u Jugoslaviji (1955-1965)


    Italija je za Jugoslovene posle Drugog svetskog rata bila sused s kojim su imali gorko ratno iskustvo i nerešena ozbiljna politička i teritorijalna pitanja (granice, status Trsta, manjine, reparacije). S pokretanjem hladnog rata linija razdvajanja dve države postala je prostor stalne napetosti, ali i dodira dva različita ideološka sistema. U prvim decenijama jugoslovenskog otvaranja prema svetu, Italija je uprkos složenim političkim odnosima glavni „posrednik“, ali i neposredni proizvođač i izvoznik zapadne popularne kulture i modela potrošačkog društva u zemlji samoupravnog socijalizma. U utakmici politike i propagandnih slogana („Trst je naš!“) i privlačnosti tršćanskih robnih kuća, Ponterosa, Sanrema, Felinijevih filmova, kao i sve širih privrednih veza, prevagu su odneli ekonomski pragmatizam, ali i želje i potrebe „običnih“ Jugoslovena da od sredine 1950-ih kroz „italijanski prozor“ počinju da upoznaju „zapadni svet“ tražeći tamo ono što nije moglo da im ponudi domaće oskudno tržište. Tako je Italija bila najčešće „prvi Zapad“ s kojim su se susretali Jugosloveni pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog veka.
    Frančeska Rolandi ubedljivo piše o ovim velikim i malim koracima, kulturnim uticajima i preplitanjima, političkim i ideološkim otporima prihvatanju proizvoda italijanske popularne (i onih „visoke“) kulture; od modnih trendova, zabavne muzike, televizijskih programa, stripova, do filmova i savremene literature. Njeno istraživanje pokazuje u kojoj meri je ova nezvanična „kulturna diplomatija“ bila važna. Pored ostalog jer je imala upliva i na planove centara političke moći u obe zemlje da prihvate nužnost da granica bude propustljiva i otvorena za protok ljudi, roba i kulturnih sadržaja.
    To je imalo za rezultat visoku dinamiku kulturne i privredne razmene i kretanja ljudi, kakvih nije bilo u Evropi ni na jednoj tački razdvajanja dva ideološka sistema. Takođe, otvarao se put približavanju i boljem (iako i dalje često površnom) obostranom poznavanju i razumevanju – makar u tome kao „medijatori“ bili proizvodi masovne potrošnje i popularne kulture.


    Prof. dr Milan Ristović

    Više detalja
    Šifra: 223453
    1.320 rsd

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard
    - preko IPS skeniraj - mBanking aplikacije
    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - pouzećem za kupce iz BIH i Crne Gore
    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Uticaj italijanske popularne kulture u Jugoslaviji (1955-1965)


    Italija je za Jugoslovene posle Drugog svetskog rata bila sused s kojim su imali gorko ratno iskustvo i nerešena ozbiljna politička i teritorijalna pitanja (granice, status Trsta, manjine, reparacije). S pokretanjem hladnog rata linija razdvajanja dve države postala je prostor stalne napetosti, ali i dodira dva različita ideološka sistema. U prvim decenijama jugoslovenskog otvaranja prema svetu, Italija je uprkos složenim političkim odnosima glavni „posrednik“, ali i neposredni proizvođač i izvoznik zapadne popularne kulture i modela potrošačkog društva u zemlji samoupravnog socijalizma. U utakmici politike i propagandnih slogana („Trst je naš!“) i privlačnosti tršćanskih robnih kuća, Ponterosa, Sanrema, Felinijevih filmova, kao i sve širih privrednih veza, prevagu su odneli ekonomski pragmatizam, ali i želje i potrebe „običnih“ Jugoslovena da od sredine 1950-ih kroz „italijanski prozor“ počinju da upoznaju „zapadni svet“ tražeći tamo ono što nije moglo da im ponudi domaće oskudno tržište. Tako je Italija bila najčešće „prvi Zapad“ s kojim su se susretali Jugosloveni pedesetih i šezdesetih godina dvadesetog veka.
    Frančeska Rolandi ubedljivo piše o ovim velikim i malim koracima, kulturnim uticajima i preplitanjima, političkim i ideološkim otporima prihvatanju proizvoda italijanske popularne (i onih „visoke“) kulture; od modnih trendova, zabavne muzike, televizijskih programa, stripova, do filmova i savremene literature. Njeno istraživanje pokazuje u kojoj meri je ova nezvanična „kulturna diplomatija“ bila važna. Pored ostalog jer je imala upliva i na planove centara političke moći u obe zemlje da prihvate nužnost da granica bude propustljiva i otvorena za protok ljudi, roba i kulturnih sadržaja.
    To je imalo za rezultat visoku dinamiku kulturne i privredne razmene i kretanja ljudi, kakvih nije bilo u Evropi ni na jednoj tački razdvajanja dva ideološka sistema. Takođe, otvarao se put približavanju i boljem (iako i dalje često površnom) obostranom poznavanju i razumevanju – makar u tome kao „medijatori“ bili proizvodi masovne potrošnje i popularne kulture.


    Prof. dr Milan Ristović

    Br.strana: 224

    God.izdanja: 2022.

    Izdavač: Geopoetika

    ISBN: 9788661453977

    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.