• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Filozofija morala
    Filozofija morala

    Filozofija morala

    Prošlo je više od decenije od pojave moje knjige Etika. Nekoliko zadataka vodilo me u složeno istraživanje moralno-etičkog fenomena u njoj: (1) Interpretacija moralnog fenomena iz povijesti ljudskog djelanja u njegovoj evropskoj civilizacijskoj matici od Helena do danas; (2) Interpretacija problema zasnivanja etike iz praktičke filozofije i filozofije u cjelini; (3) Egzegeza četiri osnovna etička pitanja i njihova problemska eksplikacija; (4) Interpretacija povijesti razvitka etičkih koncepcija i učenja i problema; (5) Sistemska i povijesna rekonstrukcija vodećih etičkih figuracija pojmova i kategorija; (6) Raščlanjivanje cjeline etičkih učenja prema zahtjevima izrade sažetih enciklopedijskih prikaza etičkih pojmova; (7) Dovođenje u sintetičko jedinstvo rješenja ovih zadataka da bi se pokazao živi djelatni i misaoni puls moralno-etičkog fenomena. Nastala je tako knjiga složene kompozicijske strukture s brojnim konkretnim interpretacijskim stavovima, kao i mnoštvom podataka i činjenica. Nekim čitaocima to je stvaralo ozbiljne teškoće u čitanju i intelektualnom komuniciranju s onim što je – po mom autorskom uvjerenju – bila esencija moralno-etičkog fenomena.

    Ti razlozi naveli su me da se još jednom suočim s rukopisom Etike. Kompozicija prerađenog rukopisa knjige – koja se sada javlja pod naslovom Filozofija morala – nije zahtijevala veće izmjene. Čitaoci su u Etici imali teškoća u recipiranju interpretacijskog jezgra knjige. Njeno jezgro činila je obrada četiri osnovna etička pitanja. Teškoćama u recepciji doprinijela je izvjesna inkonzekvencija u izlaganju osnovnih etičkih pitanja. U poimanju moralno-etičkog fenomena mogao sam se oslanjati na iskustvo Kantove i Hegelove filozofije, ali ono nije bilo neposredno primjenljivo na kompoziciju knjige koja se suočavala s zadatkom integralne sistemske i povijesne interpretacije cjeline moralno-etičkoga fenomena. Nijesu u tome mogli pomoći spisi filozofa i etičara ni knjige mjerodavnih istoričara filozofije i etike. Aristotelovu etiku slijedio sam kao neprevaziđeni uzor mišljenja etičkih pojmova i problema u sistemskoj perspektivi, ali se iz nje – kao, uostalom, ni iz Kantove etike – nije mogla zasnovati povijesna perspektiva interpetacije morala i etike. Izvorna koncepcija – koju sam razvio u Etici – in genere pokazala se produktivnom. No, ostalo je u njoj nekoliko ozbiljnih programskih i problemskih napetosti. Bio sam uvjeren da je koncepciju moguće dograditi i usavršiti. Njenu sam heurističku snagu iznova provjerio uz pomoć novih rješenja glavnih problemskih napetosti u knjizi. Pokušao sam postići i ekspresijsku jednostavnost i shvatljivost misaone odluke da se četiri osnovna etička pitanja shvate i postave kao pitanja o moralnoj slobodi, moralnom karakteru, moralnom djelanju i moralnoj svrsi. Pitanje o savjesti pokazalo se kao nužna sinteza ova četiri pitanja, tj. četiri regije moralno-etičkog.

    Promjena u strukturi i načinu obrade građe u Etici podstakla me je da načinim i druge izmjene u tekstu. Sintaktičku strukturu knjige znatno sam pojednostavio. Obimnu činjeničnu građu premjestio sam u bilješke. Ona je opterećivala osnovni misaoni tok interpretacije. Bilješke sam dopunio dodatnim objašnjenjima, eksplikacijama manje važnih problema i novim činjenicama. Pokušao sam riješiti i interpretacijsku aporiju koja mi je stvarala teškoće u Etici. Htio sam da knjiga bude čitljiva i informativna, da podstakne interes onih koji se tek upućuju u etiku, kao i onih kojima misaoni interesi postavljaju veće filozofske zahtjeve. Prekompozicijom odnosa između osnovnog teksta i mnoštva bilješki pokušao sam dati novo rješenje staroj aporiji. Obim i dubina promjena u Etici znatno su prevazišli zadatak priređivanja njenog izmijenjenog izdanja. Nova knjiga spontano se uobličila kao nova misaona cjelina što objašnjava odluku za novi naslov – Filozofija morala. Čitaoce kojima će se i ona činiti previše obimnom i interpretacijski složenom upućujem na svoju knjigu Uvod u etiku.

    Milenko Perović, u Novom Sadu, januara 2013. godine

    Vise detalja
    Šifra: 29077
    1.716 din

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke
    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - pouzećem za kupce iz BIH i Crne Gore
    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Prošlo je više od decenije od pojave moje knjige Etika. Nekoliko zadataka vodilo me u složeno istraživanje moralno-etičkog fenomena u njoj: (1) Interpretacija moralnog fenomena iz povijesti ljudskog djelanja u njegovoj evropskoj civilizacijskoj matici od Helena do danas; (2) Interpretacija problema zasnivanja etike iz praktičke filozofije i filozofije u cjelini; (3) Egzegeza četiri osnovna etička pitanja i njihova problemska eksplikacija; (4) Interpretacija povijesti razvitka etičkih koncepcija i učenja i problema; (5) Sistemska i povijesna rekonstrukcija vodećih etičkih figuracija pojmova i kategorija; (6) Raščlanjivanje cjeline etičkih učenja prema zahtjevima izrade sažetih enciklopedijskih prikaza etičkih pojmova; (7) Dovođenje u sintetičko jedinstvo rješenja ovih zadataka da bi se pokazao živi djelatni i misaoni puls moralno-etičkog fenomena. Nastala je tako knjiga složene kompozicijske strukture s brojnim konkretnim interpretacijskim stavovima, kao i mnoštvom podataka i činjenica. Nekim čitaocima to je stvaralo ozbiljne teškoće u čitanju i intelektualnom komuniciranju s onim što je – po mom autorskom uvjerenju – bila esencija moralno-etičkog fenomena.

    Ti razlozi naveli su me da se još jednom suočim s rukopisom Etike. Kompozicija prerađenog rukopisa knjige – koja se sada javlja pod naslovom Filozofija morala – nije zahtijevala veće izmjene. Čitaoci su u Etici imali teškoća u recipiranju interpretacijskog jezgra knjige. Njeno jezgro činila je obrada četiri osnovna etička pitanja. Teškoćama u recepciji doprinijela je izvjesna inkonzekvencija u izlaganju osnovnih etičkih pitanja. U poimanju moralno-etičkog fenomena mogao sam se oslanjati na iskustvo Kantove i Hegelove filozofije, ali ono nije bilo neposredno primjenljivo na kompoziciju knjige koja se suočavala s zadatkom integralne sistemske i povijesne interpretacije cjeline moralno-etičkoga fenomena. Nijesu u tome mogli pomoći spisi filozofa i etičara ni knjige mjerodavnih istoričara filozofije i etike. Aristotelovu etiku slijedio sam kao neprevaziđeni uzor mišljenja etičkih pojmova i problema u sistemskoj perspektivi, ali se iz nje – kao, uostalom, ni iz Kantove etike – nije mogla zasnovati povijesna perspektiva interpetacije morala i etike. Izvorna koncepcija – koju sam razvio u Etici – in genere pokazala se produktivnom. No, ostalo je u njoj nekoliko ozbiljnih programskih i problemskih napetosti. Bio sam uvjeren da je koncepciju moguće dograditi i usavršiti. Njenu sam heurističku snagu iznova provjerio uz pomoć novih rješenja glavnih problemskih napetosti u knjizi. Pokušao sam postići i ekspresijsku jednostavnost i shvatljivost misaone odluke da se četiri osnovna etička pitanja shvate i postave kao pitanja o moralnoj slobodi, moralnom karakteru, moralnom djelanju i moralnoj svrsi. Pitanje o savjesti pokazalo se kao nužna sinteza ova četiri pitanja, tj. četiri regije moralno-etičkog.

    Promjena u strukturi i načinu obrade građe u Etici podstakla me je da načinim i druge izmjene u tekstu. Sintaktičku strukturu knjige znatno sam pojednostavio. Obimnu činjeničnu građu premjestio sam u bilješke. Ona je opterećivala osnovni misaoni tok interpretacije. Bilješke sam dopunio dodatnim objašnjenjima, eksplikacijama manje važnih problema i novim činjenicama. Pokušao sam riješiti i interpretacijsku aporiju koja mi je stvarala teškoće u Etici. Htio sam da knjiga bude čitljiva i informativna, da podstakne interes onih koji se tek upućuju u etiku, kao i onih kojima misaoni interesi postavljaju veće filozofske zahtjeve. Prekompozicijom odnosa između osnovnog teksta i mnoštva bilješki pokušao sam dati novo rješenje staroj aporiji. Obim i dubina promjena u Etici znatno su prevazišli zadatak priređivanja njenog izmijenjenog izdanja. Nova knjiga spontano se uobličila kao nova misaona cjelina što objašnjava odluku za novi naslov – Filozofija morala. Čitaoce kojima će se i ona činiti previše obimnom i interpretacijski složenom upućujem na svoju knjigu Uvod u etiku.

    Milenko Perović, u Novom Sadu, januara 2013. godine

    Br.strana: 396

    Povez: broširan

    God.izdanja: 2013..

    Izdavač: Cenzura

    ISBN: 978-86-86559-17-3

    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.