Karma joga - Jivanmukti Vivekananda
Državnik, naučnik i svetac Swami Vidyaranya je bio poznat kao Madhavacarya pre nego što je preuzeo sannyasu. On je odigrao vrlo važnu ulogu u osnivanju Vijayanagara carstva; a bio je savetnik u duhovnim kao i zemaljskim poslovima – prva tri kralja Vijayanagara, naime, Harihara I (krunisanog 1336. n.e.), Bukka I, i Harihara II.
Plodan pisac sa enciklopedijskim znanjem, Vidyaranya je zaslužan za mnoga važna dela o različitim predmetima – prostirući se od astronomije do Vedante. U zreom dobu je napisao Panćadaši[1] i Jiva-mukti-Viveka - dva odlična dela za napredne studente Vedante i tragoce za Jivanmukti.
Jivanmukti, koji predmet sadašnje rasprave je problem iz indijske filozofije. Nadležnost Vedante, koja je sasvim zasnovana na učenjima Upanišada, na Brahmasutrama i Bhagavad-Giti, a koja se inače drugačije naziva Advaita-Vedanta filozofija, je da zastupa Jivanmukti ili slobodu u životu.
Jivanmukti-Viveka se bavi sa svojim predmetom sistematski a takođe i tradicionalno. Ima pet Prakarani - poglavlja. U prvom poglavlju, posle opisivanja dve vrste Sannyasa, naime Vividisa-Sannyasa i Vidvat-Sannyasa, priroda, opseg i spiritualni dokaz Jivanmukta su prezentirani zajedno sa karakteristikama Jivanmukta.
Drugo i treće poglavlje se bave sa sredstvima za Jivanmukti i Videhamukti, naime znanjem o Realnosti, Tattva-Jnana; poništavanjem latentnih želja, Vasana-ksaya; i rastvaranjem uma, Manomasa.
Četvrto poglavlje se bavi sa svrhom Jivanmuktia, naime; očuvanjem znanja, Jnana-raksa; pokorom, Tapas;[2] odsustvom sporova, Visamvadabhava, bilo u obliku rasprava ili prigovora; prestankom bola, Dukha-naša; i manifestacijom blaženstva, Sukhavirbhava. Peto poglavlje se bavi s odricanjem znalca, Vidvat-Sannyasa, što je korisno za Jivanmukti.
Premda je zvanična Sannyasa – kako Vividisa, tako i Vidvata Sannyasa – bila naglašavana i ohrabrivana, znanje o Realnosti, Brahma-Jnana može da stekne svako u svakom stadijumu života, Ašrama, naime, Brahmacarya, Garhasthya, ili Vanaprastha, pomoću mentalnog odricanja u isto vreme dok se izvode svoje vlastite dužnosti, Ašrama. Inače za sve znalce Realnosti savetuje se Vidvat-Sannyasa za neometanu radost Jivanmukti.
Vidyaranya brani svoje ideje pomoću ubedljivih argumenata, a takođe ih podržava navodeći citate iz Upanišada, Bhagavad-Gite, Yoga-Vasisthe, Bhagavata, Mahbharate, Purana, Smrtia i Dharma-Šastri.
Uloženi su napori da se sadašnji prevod učini vernim, a takoše razumljivim i lakim. Koristimo ovu priliku da izrazimo svoju zahvalnost rukovodstvu i osoblju Advaita Ašrama za njihovo strpljenje i za uložen trud pri izdavanju ovog dela. Za postojeći engleski prevod mnogima dugujemo, pa zbog toga odustajemo da im pojedinačno odajemo priznanje.
Ovaj naslov je trenutno RASPRODAT
Kupci koji su kupili ovu knjigu kupili su i:
Plodan pisac sa enciklopedijskim znanjem, Vidyaranya je zaslužan za mnoga važna dela o različitim predmetima – prostirući se od astronomije do Vedante. U zreom dobu je napisao Panćadaši[1] i Jiva-mukti-Viveka - dva odlična dela za napredne studente Vedante i tragoce za Jivanmukti.
Jivanmukti, koji predmet sadašnje rasprave je problem iz indijske filozofije. Nadležnost Vedante, koja je sasvim zasnovana na učenjima Upanišada, na Brahmasutrama i Bhagavad-Giti, a koja se inače drugačije naziva Advaita-Vedanta filozofija, je da zastupa Jivanmukti ili slobodu u životu.
Jivanmukti-Viveka se bavi sa svojim predmetom sistematski a takođe i tradicionalno. Ima pet Prakarani - poglavlja. U prvom poglavlju, posle opisivanja dve vrste Sannyasa, naime Vividisa-Sannyasa i Vidvat-Sannyasa, priroda, opseg i spiritualni dokaz Jivanmukta su prezentirani zajedno sa karakteristikama Jivanmukta.
Drugo i treće poglavlje se bave sa sredstvima za Jivanmukti i Videhamukti, naime znanjem o Realnosti, Tattva-Jnana; poništavanjem latentnih želja, Vasana-ksaya; i rastvaranjem uma, Manomasa.
Četvrto poglavlje se bavi sa svrhom Jivanmuktia, naime; očuvanjem znanja, Jnana-raksa; pokorom, Tapas;[2] odsustvom sporova, Visamvadabhava, bilo u obliku rasprava ili prigovora; prestankom bola, Dukha-naša; i manifestacijom blaženstva, Sukhavirbhava. Peto poglavlje se bavi s odricanjem znalca, Vidvat-Sannyasa, što je korisno za Jivanmukti.
Premda je zvanična Sannyasa – kako Vividisa, tako i Vidvata Sannyasa – bila naglašavana i ohrabrivana, znanje o Realnosti, Brahma-Jnana može da stekne svako u svakom stadijumu života, Ašrama, naime, Brahmacarya, Garhasthya, ili Vanaprastha, pomoću mentalnog odricanja u isto vreme dok se izvode svoje vlastite dužnosti, Ašrama. Inače za sve znalce Realnosti savetuje se Vidvat-Sannyasa za neometanu radost Jivanmukti.
Vidyaranya brani svoje ideje pomoću ubedljivih argumenata, a takođe ih podržava navodeći citate iz Upanišada, Bhagavad-Gite, Yoga-Vasisthe, Bhagavata, Mahbharate, Purana, Smrtia i Dharma-Šastri.
Uloženi su napori da se sadašnji prevod učini vernim, a takoše razumljivim i lakim. Koristimo ovu priliku da izrazimo svoju zahvalnost rukovodstvu i osoblju Advaita Ašrama za njihovo strpljenje i za uložen trud pri izdavanju ovog dela. Za postojeći engleski prevod mnogima dugujemo, pa zbog toga odustajemo da im pojedinačno odajemo priznanje.