• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Knjiga o Beogradu 2 (broš)
    Knjiga o Beogradu 2 (broš)

    Knjiga o Beogradu 2 (broš)

    Reč autora:

    Pred vama je novih šezdeset priča o Beogradu. Čitaćete o zaboravljenoj heroini Milunki Savić i o tome kako ju je Branko Pešić, posredno, proglasio počasnom građankom Beograda, kako su Beograđani svega pet meseci nakon Parižana, 1896. godine, uživali u magičnim slikama braće Limijer i kako se u našoj Kinoteci čuva ta originalna kamera, ko je bio narodni dobrotvor Viljem Berghauz, odnosno Velimir Teodorović, vanbračni sin kneza Mihaila Obrenovića. Videćete, kao na filmu, desetine hiljada Beograđana, među kojima i brojne ruske emigrante, kako 23. marta 1927. na Železničkoj stanici dočekuju svetsku baletsku zvezdu Anu Pavlovu koja je u jednoj od beogradskih antikvarnica pronašla tepih iz svog peterburškog stana. Saznaćete da je Banovo brdo dobilo ime po dubrovačkom Srbinu katoličke vere, Matiji Banu, kao i zašto je Miloš Veliki beogradsku varoš, podeljenu između Srba i Turaka, poverio svome bratu Jevremu. Pisao sam i o tome kako su u rasponu od desetak godina, počev od 1941, na teritoriji bivše Jugoslavije uništena sto trideset dva spomenika kralju Aleksandru i šezdeset osam njegovom ocu, kralju Petru, te će možda biti jasnije zašto Beograd danas nema spomenike ovim svojim vladarima. Priča o katedrali koje nema govori o tome kako je Beograd tridesetih godina prošlog veka trebalo da dobije monumentalnu katoličku katedralu posvećenu Ivanu Kapistranu, braniocu Beo grada od napada Osmanlija 1456. godine. Kako bi se razumeli pucnji u nadvojvodu Franca Ferdinanda potrebno je znati i priču o beogradskom životu Gavrila Principa a pripovest o poslednjem beogradskom veziru Ali Riza-paši govori o tome kako su Turci pokušali da promenom politike privole Srbe na ostanak u Otomanskoj imperiji. Saznaćete kako je Ivo Andrić na dodeli Nobelove nagrade za književnost svet upoznao sa srpskom koračnicom „Marš na Drinu” i kako je Tito to prihvatio. Nadam da se će čitaocima biti zanimljive i pojedinosti o desetogodišnjem beogradskom životu čika Jove Zmaja i kako je posle sedam godina života u Beogradu, tokom kojih je učinio mnogo dobrih dela, Jovan Sterija Popović oteran pod optužbom da je „nemčkar”.

    Da je Beograd bio zanimljiv Evropi saznaćete u priči o srpskom i nemačkom Beogradu tokom postojanja hrišćanske kraljevine Srbije kao dela Habzburške monarhije u 18. veku. Saznaćete takođe da je Beograd krajem šezdesetih godina prošlog veka skoro ostao bez trolejbusa i kako je Josip Broz Tito 4. maja 1980. dva puta sahranjen, a Josif Pančić dva puta ispraćen na večni počinak. Na pitanja da li je Žarkovo stvarno starije od Čukarice, zašto do danas nije uređen Terazijski plato, kako je nastao Neimar, koje tajne čuva Krsmanovićeva kuća na Terazijama, kako je nastao Mali pijac na Savamaloj koji je u pesmi opevan, zašto je posle turskog preuzimanja Beogradske tvrđave prvo obnovljena crkva Ružica, kako su zvona beogradskih crkava zvonila nedelju dana posle Hatišerifa, gde su u našem gradu sahranjena sedmorica srpskih patrijarha — odgovore takođe krije ova knjiga. Verujem da će čitaocima biti zanimljive priče o tome kako je Nebojša Đukelić postao renesansni princ srpske televizije, kako je održan najveći koncert u istoriji Beograda, onaj kod Hajdučke česme, i ko je bio srpski Rudolf Valentino.

    Više detalja
    Šifra: 212687
    399 rsd

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard
    - preko IPS skeniraj - mBanking aplikacije
    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - pouzećem za kupce iz BIH i Crne Gore
    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Reč autora:

    Pred vama je novih šezdeset priča o Beogradu. Čitaćete o zaboravljenoj heroini Milunki Savić i o tome kako ju je Branko Pešić, posredno, proglasio počasnom građankom Beograda, kako su Beograđani svega pet meseci nakon Parižana, 1896. godine, uživali u magičnim slikama braće Limijer i kako se u našoj Kinoteci čuva ta originalna kamera, ko je bio narodni dobrotvor Viljem Berghauz, odnosno Velimir Teodorović, vanbračni sin kneza Mihaila Obrenovića. Videćete, kao na filmu, desetine hiljada Beograđana, među kojima i brojne ruske emigrante, kako 23. marta 1927. na Železničkoj stanici dočekuju svetsku baletsku zvezdu Anu Pavlovu koja je u jednoj od beogradskih antikvarnica pronašla tepih iz svog peterburškog stana. Saznaćete da je Banovo brdo dobilo ime po dubrovačkom Srbinu katoličke vere, Matiji Banu, kao i zašto je Miloš Veliki beogradsku varoš, podeljenu između Srba i Turaka, poverio svome bratu Jevremu. Pisao sam i o tome kako su u rasponu od desetak godina, počev od 1941, na teritoriji bivše Jugoslavije uništena sto trideset dva spomenika kralju Aleksandru i šezdeset osam njegovom ocu, kralju Petru, te će možda biti jasnije zašto Beograd danas nema spomenike ovim svojim vladarima. Priča o katedrali koje nema govori o tome kako je Beograd tridesetih godina prošlog veka trebalo da dobije monumentalnu katoličku katedralu posvećenu Ivanu Kapistranu, braniocu Beo grada od napada Osmanlija 1456. godine. Kako bi se razumeli pucnji u nadvojvodu Franca Ferdinanda potrebno je znati i priču o beogradskom životu Gavrila Principa a pripovest o poslednjem beogradskom veziru Ali Riza-paši govori o tome kako su Turci pokušali da promenom politike privole Srbe na ostanak u Otomanskoj imperiji. Saznaćete kako je Ivo Andrić na dodeli Nobelove nagrade za književnost svet upoznao sa srpskom koračnicom „Marš na Drinu” i kako je Tito to prihvatio. Nadam da se će čitaocima biti zanimljive i pojedinosti o desetogodišnjem beogradskom životu čika Jove Zmaja i kako je posle sedam godina života u Beogradu, tokom kojih je učinio mnogo dobrih dela, Jovan Sterija Popović oteran pod optužbom da je „nemčkar”.

    Da je Beograd bio zanimljiv Evropi saznaćete u priči o srpskom i nemačkom Beogradu tokom postojanja hrišćanske kraljevine Srbije kao dela Habzburške monarhije u 18. veku. Saznaćete takođe da je Beograd krajem šezdesetih godina prošlog veka skoro ostao bez trolejbusa i kako je Josip Broz Tito 4. maja 1980. dva puta sahranjen, a Josif Pančić dva puta ispraćen na večni počinak. Na pitanja da li je Žarkovo stvarno starije od Čukarice, zašto do danas nije uređen Terazijski plato, kako je nastao Neimar, koje tajne čuva Krsmanovićeva kuća na Terazijama, kako je nastao Mali pijac na Savamaloj koji je u pesmi opevan, zašto je posle turskog preuzimanja Beogradske tvrđave prvo obnovljena crkva Ružica, kako su zvona beogradskih crkava zvonila nedelju dana posle Hatišerifa, gde su u našem gradu sahranjena sedmorica srpskih patrijarha — odgovore takođe krije ova knjiga. Verujem da će čitaocima biti zanimljive priče o tome kako je Nebojša Đukelić postao renesansni princ srpske televizije, kako je održan najveći koncert u istoriji Beograda, onaj kod Hajdučke česme, i ko je bio srpski Rudolf Valentino.

    Br.strana: 268

    Povez: Broš

    God.izdanja: 2022.

    Izdavač: Prometej Novi Sad

    ISBN: 9788651518921

    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.