• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Kvasci u biotehnološkoj proizvodnji
    Kvasci u biotehnološkoj proizvodnji

    Kvasci u biotehnološkoj proizvodnji

    Kvasci su mikroorganizmi koji imaju široku primjenu u industriji. Koriste se od davnina u tradicionalnoj proizvodnji vina, piva i pekarskih proizvoda. Osim u biotehnologiji, koriste se i u prehrambenoj industriji kao dodatak prehrambenim proizvodima, najčešće kao pekarski kvasac ili osušena biomasa. Danas se različiti kvasci, najčešće selektirani i konstruirani metodama genetičkog inženjerstva, često koriste i u farmaceutskoj proizvodnji novih lijekova.

    Sadržaj:
    "1. POGLAVLJE
    SISTEMATIKA I NAZIVLJE KVASACA (S. Grba i S. Orlić)

    1.1. Uvod
    1.2. Taksonomija kvasaca
    1.2.1. Askomicetni kvasci
    1.2.2. Bazidiomicetni kvasci
    1.3. Kvasci od posebnog značaja
    1.3.1. Rod Saccharomyces
    1.3.2. Rod Kluyveromyces
    1.3.3. Rod Candida
    1.3.4. Ostali kvasci od posebnog značaja
    1.3.5. Kvasci uzročnici kvarenja
    1.3.6. Patogeni kvasci
    1.4. Zbirke kvasaca u svijetu

    2. POGLAVLJE
    GENETIKA KVASACA I PRIMJENA GENETIČKIH ISTRAŽIVANJA U OPLEMENJIVANJU INDUSTRIJSKIH SOJEVA KVASACA (I. K. Svetec i Z. Zzaga)

    2.1. Uvod
    2.2. Struktura genoma i životni ciklus kvasca
    2.2.1. Genom kvasca Saccharomyces cerevisiae
    2.2.2. Genetička nomenklatura
    2.2.3. Stanični ciklus
    2.2.4. Sporulacija kvasca i nastanak haploidnih askospora
    2.2.5. Analiza askospora i konstrukcija sojeva klasičnim križanjem
    2.2.6. Konjugacija i homotalizam
    2.2.7. Genetičko inženjerstvo i ciljane genetičke manipulacije u kvascu
    2.3. Primjena genetičkog inženjerstva u poboljšanju svojstava pekarskog, vinskog i pivskog kvasca
    2.3.1. Struktura genoma i klasifikacija pekarskih, vinskih i pivskih kvasaca
    2.3.2. Potrebe za poboljšanjem proizvodnih svojstava pekarskog, vinskog i pivskog kvasca
    2.3.3. Prednosti i ograničenja genetičkog inženjerstva u oplemenjivanju industrijskih kvasaca
    2.3.4. Strategije i primjeri poboljšanja pekarskih, vinskih i pivskih kvasaca metodama genetičkog inženjerstva
    2.3.4.1. Sprječavanje represije glukozom
    2.3.4.2. Asimilacija rafinoze, meli- bioze i maltotrioze
    2.3.4.3. Hidroliza škroba i dekstrina
    2.3.4.4. Hidroli- za p-glukana, pektina i ksilana
    2.3.4.5. Korištenje izvora dušika
    2.3.4.6. Flokulacija vinskih i pivskih kvasaca
    2.3.4.7. Smanjenje proizvodnje diaceti- la
    2.3.4.8. Optimizacija proizvodnje spojeva koji sadrže sumpor
    2.3.4.9. Biosinteza glicerola
    2.3.4.10. Smanjenje kiselosti vina
    2.3.4.11. Povećanje tolerancije na zamrzavanje i odmrzavanje

    3. POGLAVLJE
    PROIZVODNJA PIVA (V. Marić)

    3.1. Uvod
    3.2. Definicija piva
    3.3. Tipovi i vrste piva
    3.3.1. Podjela piva prema vrsti kvasca i načinu fermentacije
    3.3.2. Podjela piva prema masenom udjelu ekstrakta u sladovini
    3.3.3. Podjela piva prema glavnoj sirovini za proizvodnju sladovine
    3.3.4. Podjela piva prema boji
    3.3.5. Podjela piva prema volumnom udjelu alkohola
    3.4. Proizvodnja piva
    3.4.1. Proizvodnja sladovine
    3.4.1.1. Sirovine za proizvodnju sladovine
    3.4.1.2. Varionica i proizvodnja sladovine
    3.4.1.3. Praktično izvođenje ukomljavanja i hidrolize
    3.4.1.4. Izdvajanje sladovine iz slatke komine
    3.4.1.5. Kuhanje sladovine
    3.4.1.6. Hlađenje, bistrenje i aeracija sladovine
    3.5. Fermentacija sladovine – glavno vrenje
    3.5.1. Čista kultura kvasaca
    3.5.1.1. Umnožavanje čiste kulture 96
    3.5.2. Biokemijske promjene tijekom fermentacije sladovine
    3.5.2.1. Alkoholna fermentacija
    3.6. Vođenje glavnog vrenja i doviranja
    3.6.1. Klasični postupak glavnog vrenja piva
    3.6.2. Klasično naknadno vrenje (doviranje) mladog piva
    3.6.3. Vrenje i doviranje piva u cilindrično-konusnim fermentorima
    3.6.3.1. Konstrukcija, veličina i postavljanje CKF-a
    3.6.3.2. Izdvajanje i ču- vanje kvasca za ponovno nacjepljivanje
    3.7. Dorada piva
    3.7.1. Filtracija
    3.7.2. Centrifugiranje
    3.7.3. Stabilizacija piva
    3.7.3.1. Koloidna stabilizacija piva
    3.7.3.2. Biološka stabilizacija
    3.7.4. Korekcija udjela pojedinih sastojaka piva
    3.7.5. Tlačni tankovi
    3.8. Mikrobiološki nadzor proizvodnje piva
    3.8.0. Divlji kvasci
    3.8.1. Bakterijski kontaminanti piva
    3.8.1.1. Gram-pozitivne bakterije
    3.8.1.2. Gram-negativne bakterije
    3.8.2. Sporogene bakterije
    3.8.3. Cilj i provedba mikrobiološkog nadzora
    3.8.4. Uklanjanje nepoželjnih mikroorganizama, čišćenje i dezinfekcija

    4 POGLAVLJE
    PROIZVODNJA VINA (S. Orlić i A. Jeromel)

    4.1. Uvod
    4.2. Vrste i kultivari vinove loze
    4.3. Kemijski sastav mošta i vina
    4.3.1. Voda
    4.3.2. Etanol
    4.3.3. Metanol
    4.3.4. Viši alkoholi
    4.3.5. Alkoholi s više hidroksilnih skupina
    4.3.6. Ugljikohidrati
    4.3.7. Kiseline
    4.3.8. Aldehidi
    4.3.9. Esteri
    4.3.10. Fenoli
    4.3.11. Aromatski spojevi
    4.3.11.1. Aromatski spojevi iz grožđa
    4.3.11.2. Aromatski spojevi nastali ti- jekom alkoholne fermentacije
    4.3.11.3. Aromatski spojevi nastali tijekom dozrijevanja i starenja vina
    4.3.12. Vitamini
    4.3.13. Minerali
    4.4. Postupci proizvodnje vina
    4.4.1. Muljanje i runjenje grožđa
    4.4.2. Maceracija grožđa
    4.4.3. Prešanje grožđa
    4.4.4. Bistrenje mošta
    4.4.5. Postupci pojačavanja/doslađivanja, otkiseljavanja i dokiseljavanja
    4.4.6. Sumporni dioksid u vinarstvu
    4.4.6.1. Dodavanje sumpornog dioksida
    4.4.7. Bistrenje i bistrila
    4.4.7.1. Način djelovanja bistrila
    4.4.8. Filtracija vina
    4.4.8.1. Naplavna filtracija
    4.4.8.2. Filteri s okvirima (pločasti filteri)
    4.4.8.3. Filteri s membranama
    4.4.8.4. Tangencijalna filtracija (crossflow fil- tracija)
    4.4.8.5. Vakuum filteri
    4.4.8.6. Centrifuge
    4.5. Alkoholna fermentacija
    4.5.1. Kvasci
    4.5.1.1. Porijeklo vinskih kvasaca
    4.5.2. Bakterije mliječne kiseline (BMK)
    4.5.3. Bakteriofagi
    4.5.4. Octene bakterije
    4.5.5. Bacili i druge bakterije
    4.5.6. Plijesni
    4.5.7. Spontana i inducirana (kontrolirana) alkoholna fermentacija
    4.5.8. Metabolizam kvasaca
    4.5.8.1. Alkoholna fermentacija
    4.5.8.2. Sekundarni produkti metabolizma šećera
    4.5.8.3. Metabolizam dušika
    4.5.8.4. Metabolizam sumpora
    4.6. Malolaktična fermentacija
    4.6.1. Biokemizam malolaktične fermentacije
    4.6.2. Čimbenici malolaktične fermentacije
    4.6.3. Utjecaji malolaktične fermentacije na vino
    4.7. Postupci stabilizacije i dozrijevanja vina
    4.7.1. Stabilizacija vina na tartarate
    4.7.2. Stabilizacija vina na bjelančevine
    4.7.3. Stabilizacija vina na polisaharide
    4.7.4. Stabilizacija vina na metale
    4.8. Pretok i dozrijevanje vina
    4.8.1. Dolijevanje posuda
    4.8.2. Pretokvina
    4.8.3. Dozrijevanje vina
    4.8.4. Promjena boje
    4.8.5. Promjena okusa
    4.8.6. Promjena mirisa
    4.8.7. Čimbenici koji utječu na dozrijevanje vina u boci
    4.8.8. Dozrijevanje u drvenom posuđu
    4.9. Punjenje vina u boce
    4.10. Tehnologija proizvodnje bijelih vina
    4.10.1. Hiperoksidacija
    4.10.2. Hiperredukcija
    4.10.3. Njega vina na kvascu (sur lie)
    4.11. Tehnologija proizvodnje crnih vina
    4.11.1. Mikrooksidacija
    4.11.2. Karbonska maceracija
    4.12. Mane i bolesti vina
    4.12.1. Mikroorganizmi uzročnici kvarenja
    4.12.1.1. Octene bakterije
    4.12.1.2. Bakterije mliječne kiseline (BMK)
    4.12.1.3. Kvasci
    4.12.2. Prisutnost teških metala
    4.12.3. Negativan utjecaj čepa – “Cork taint”
    4.13. Specijalna vina
    4.13.1. Slatkavina
    4.13.1.1. Vina od grožda napadnutog plemenitom plijesni
    4.13.1.2. Slatka vi- na od grožda koje nije napadnuto plemenitom plijesni
    4.13.2. Likerskavina
    4.13.3. Aromatizirana vina
    4.13.4. Pjenušava vina
    4.13.4.1. Autoliza kvasaca

    5- POGLAVLJE
    PROIZVODNJA ETILNOG ALKOHOLA (S. Grba)

    5.1. Uvod
    5.2. Alkoholna fermentacija
    5.2.1. Kvasci u proizvodnji etanola
    5.2.2. Sirovine u proizvodnji etanola
    5.2.3. Proračun alkoholne fermentacije
    5.3. Proizvodnja alkohola u pogonu
    5.3.1. Proizvodnja alkohola na melasi
    5.3.1.1. Tehnološki postupci
    5.3.1.2. Proizvodnja alkohola po fazama
    5.3.1.3. Priprema supstrata
    5.3.1.4. Priprema laboratorijske čiste kulture
    5.3.1.5. Uzgoj pogonskog inokuluma
    5.3.1.6. Alkoholna fermentacija – glavno vrenje
    5.3.1.7. Separacija komine
    5.3.1.8. Proizvodnja suhog neaktivnog kvasca
    5.3.1.9. Kontinuirana fermentacija
    5.3.2. Izdvajanje alkohola iz prevrele komine: destilacija i rektifikacija
    5.3.2.1. Proizvodnja bezvodnog alkohola
    5.4. Proizvodnja alkohola na škrobnim sirovinama
    5.4.1. Priprema supstrata u proizvodnji alkohola iz žitarica (kukuruza)
    5.4.2. Fermentacija
    5.4.3. Izdvajanje proizvoda
    5.5. Proizvodnja alkohola iz lignoceluloznih materijala
    5.5.1. Hidroliza LCM
    5.5.2. Fermentacija
    5.6. Novosti u proizvodnji alkohola za gorivo
    5.6.1. Stanje i predviđanja u proizvodnji alkohola za gorivo (bio-etanola)
    5.6.2. Prikaz proizvodnje bio-etanola na različitim sirovinama

    6. POGLAVLJE
    PROIZVODNJA JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA (V.Stehlik-Tomas i S. Grba)

    6.1. Uvod
    6.2. Definicija i podjela jakih alkoholnih pića
    6.3. Prirodna jaka alkoholna pića
    6.3.1. Voćne rakije
    6.3.1.1. Opis procesa proizvodnje voćnih rakija
    6.3.2. Žitne rakije
    6.3.2.1. Viski
    6.3.2.2. Vodka
    6.3.2.3. Genever i gin
    6.3.3. Šećerne rakije
    6.3.3.1. Rum
    6.3.3.2. Arrack
    6.4. Proizvodnja aromatiziranih rakija i likera
    6.4.1. Travarica
    6.4.2. Komovica
    6.4.3. Komovica s kupinom ili ribizlom
    6.4.4. Ostale aromatizirane rakije
    6.4.5. Likeri
    6.4.5.1. Slatki likeri
    6.4.5.2. Gorki likeri
    6.4.5.3. Specijalni likeri
    6.5. Ostale sirovine u proizvodnji jakih alkoholnih pića
    6.5.1. Alkohol
    6.5.2. Destilati prevrelih voćnih komina
    6.5.3. Destilati neprevrelog (maceriranog) voća
    6.5.4. Macerati aromatskog bilja
    6.5.5. Destilati aromatskog bilja
    6.5.6. Eterična ulja i esencije
    6.5.7. Alkoholizirani voćni sokovi
    6.5.8. Voda
    6.5.9. Sredstva za slađenje
    6.5.10. Sredstva za bojenje
    6.5.11. Aromatsko i ljekovito bilje
    6.5.12. Voće, voćni sokovi i plodovi
    6.5.13. Eterična ulja
    6.5.14. Sintetski aromatici
    6.6. Sastavljanje jakih alkoholnih pića

    7. POGLAVLJE
    PROIZVODNJA PEKARSKOG KVASCA (S. Grba)

    7.1. Uvod
    7.2. Proizvodni proces – opće postavke
    7.3. Vrste i sojevi kvasaca u proizvodnji
    7.4. Principi aerobnog uzgoja kvaščeve biomase
    7.4.1. Brzina rasta
    7.4.2. Potreba kisika i aeracija
    7.4.3. Fermentativni metabolizam u aerobnim uvjetima
    7.5. Hranjivi supstrat
    7.5.1. Izvori ugljika
    7.5.2. Izvori dušika i fosfora
    7.5.3. Ostali elementi (minerali)
    7.5.4. Tvari rasta
    7.5.5. Alternativni izvori ugljika i energije
    7.6. Uvjeti okoline
    7.6.1. Temperatura
    7.6.2. Koncentracija H+ (pH)
    7.6.3. Koncentracija kvaščevih stanica
    7.6.4. Prinos kvasca po utrošenom supstratu
    7.6.5. Toplina – odvođenje topline
    7.6.6. Periodičnost i pupanje
    7.7. Proizvodnja kvasca u pogonu
    7.7.1. Priprema hranjive podloge
    7.7.2. Faze uzgoja
    7.7.3. Bioreaktori u pogonu
    7.7.4. Proizvodnja kvaščeve biomase po fazama
    7.7.4.1. Proizvodnja pogonskog inokuluma
    7.7.4.2. Proizvodnja matičnog kvasca
    7.7.4.3. Proizvodnja prodajnog kvasca
    7.7.5. Izdvajanje i filtracija kvaščeve biomase
    7.7.6. Miješanje, oblikovanje i pakiranje svježeg kvasca
    7.7.7. Transport kvasca
    7.7.8. Trajnost svježeg kvasca
    7.8. Suhi aktivni kvasac
    7.8.1. Opće postavke proizvodnje suhog aktivnog kvasca
    7.8.2. Sojevi kvasca S. cerevisiae
    7.8.3. Uzgoj kvasca i kemijski sastav
    7.8.4. Zaštita i oblikovanje
    7.8.5. Sušenje
    7.8.5.1. Postupci sušenja
    7.8.5.2. Pakiranje SAK-a
    7.8.5.3. Aktivnost suhog aktivnog kvasca
    7.8.6. Mjerenje fermentacijske aktivnosti

    8. POGLAVLJE
    PRIMJENA KVASACA U PEKARSTVU (S. Grba i Stehlik-Tomas)

    8.1. Uvod
    8.2. Oblici pekarskog kvasca
    8.2.1. Svježi pekarski kvasac
    8.2.2. Tekući kvasac – kvaščevo mlijeko
    8.2.3. Suhi aktivni kvasac (SAK)
    8.2.4. Namjenski kvasci
    8.2.4.1. Kvasci za slatka tijesta – osmotolerantni kvasci
    8.2.4.2. Kvasci za smrznuta tijesta
    8.2.4.3. Ostali namjenski kvasci
    8.3. Fermentacija šećera u tijestu
    8.3.1. Utjecaj uvjeta okoline na dizanje tijesta
    8.3.1.1. Temperatura 311; 8.3.1.2. pH vrijednost
    8.3.2. Osmotski tlak
    8.3.3. Fermentacijska aktivnost kvasca u smrznutom tijestu
    8.3.3.1. Vrste kvasaca za smrzavanje
    8.3.3.2. Priprema i fermentacija tijesta prije zamrzavanja
    8.3.3.3. Postupak zamrzavanja tijesta
    8.3.3.4. Uvjeti skladištenja smrznutog tijesta
    8.3.3.5. Odmrzavanje smrznutog tijesta
    8.4. Okus i miris kruha
    8.4.1. Primjena kiselih startera u proizvodnji kruha
    8.4.1.1. Spontana fermentacija
    8.4.1.2. Reciklacija kiselog tijesta
    8.4.1.3. Upotreba startera definiranog mikrobnog sastava

    9. POGLAVLJE
    PREHRAMBENI I KRMNI KVASAC (D. Stanzer i J. Mrvčić)

    9.1. Uvod
    9.2. Sastav kvaščeve biomase
    9.2.1. Proteini kvasca
    9.2.2. Vitamini
    9.2.3. Minerali
    9.2.4. Lipidi
    9.2.5. Ugljikohidrati
    9.3. Proizvodnja prehrambenog i krmnog kvasca
    9.3.1. Proizvodnja prehrambenog kvasca
    9.3.1.1. Proizvodnja na sirutki
    9.3.1.2. Specifikacija kvalitete prehrambenog kvasca
    9.3.2. Proizvodnja krmnog kvasca 
    9.3.2.1. Proizvodnja krmnog kvasca na sulfitnoj lužini 348;
    9.3.2.2. Proizvodnja krmnog kvasca na polisaharidnim sirovinama 349;
    9.3.2.3. Proizvodnje kvasaca na metanolu 350;
    9.3.2.4. Proizvodnja kvasaca na n-alkanima 351;
    9.3.2.5. Proizvodnja lipidnih kvasaca 351

    lO. POGLAVLJE
    PROIZVODI IZ KVASCA (5. Grba i M. Krpan)

    10.1. Uvod
    10.2. Proizvodi za poboljšanje okusa i mirisa
    10.2.1. Kvaščev ekstrakt
    10.2.1.1. Autoliza
    10.2.1.2. Plazmoliza
    10.2.1.3. Kiselinska hidroliza
    10.2.2. Autolizati
    10.2.3. Poboljšivači okusa i mirisa
    10.2.4. Nukleotidi u funkcionalnim proizvodima
    10.2.4.1. Prehrambeni izvori nukleotida
    10.2.5. Prehrambeni kvasac
    10.2.5.1. Proteinski preparati kvasca
    10.3. Enzimi iz kvasca
    10.3.1. Invertaza ((3-D-fruktofuranozid fruktohidrolaza)
    10.3.2. Laktaza
    10.3.3. Proteolitički enzimi
    10.3.4. Melibiaza (a-galaktozidaza)
    10.3.5. Alkoholna dehidrogenaza
    10.3.6. Lipaza
    10.3.7. Ostali enzimi
    10.4. Bojila: tvari za bojanje prehrambenih proizvoda
    10.5. Farmaceutski i kozmetički proizvodi
    10.5.1. Kožni respiracijski faktor
    10.5.2. Glukan
    10.5.3. Koenzim A-sintetizirajući proteinski kompleks (CoA-SPC)
    10.5.4. Biosinteza S-adenozil L-metionina (SAMe)
    10.5.5. Proizvodi iz kvasca dobiveni tehnologijom rekombinantne DNA
    10.5.5.1. Hormoni inzulin, glukagon i somatropin
    10.5.5.2. Interferoni
    10.5.5.3. Granulocitni makrofag (GM)
    10.5.5.4. Vakcina za hepatitis-B (HBV)
    10.5.5.5. Hirudin
    10.5.5.6. Becaplermin (derivirani faktor rasta krvnih pločica)
    10.5.5.7. Oksidaza mokraćne kiseline
    Kazalo pojmova"

    Vise detalja
    Šifra: 84984
    3.650 din

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke
    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard
    - uplatom na devizni račun (wire transfer)
    - putem Western Uniona

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Kvasci su mikroorganizmi koji imaju široku primjenu u industriji. Koriste se od davnina u tradicionalnoj proizvodnji vina, piva i pekarskih proizvoda. Osim u biotehnologiji, koriste se i u prehrambenoj industriji kao dodatak prehrambenim proizvodima, najčešće kao pekarski kvasac ili osušena biomasa. Danas se različiti kvasci, najčešće selektirani i konstruirani metodama genetičkog inženjerstva, često koriste i u farmaceutskoj proizvodnji novih lijekova.

    Sadržaj:
    "1. POGLAVLJE
    SISTEMATIKA I NAZIVLJE KVASACA (S. Grba i S. Orlić)

    1.1. Uvod
    1.2. Taksonomija kvasaca
    1.2.1. Askomicetni kvasci
    1.2.2. Bazidiomicetni kvasci
    1.3. Kvasci od posebnog značaja
    1.3.1. Rod Saccharomyces
    1.3.2. Rod Kluyveromyces
    1.3.3. Rod Candida
    1.3.4. Ostali kvasci od posebnog značaja
    1.3.5. Kvasci uzročnici kvarenja
    1.3.6. Patogeni kvasci
    1.4. Zbirke kvasaca u svijetu

    2. POGLAVLJE
    GENETIKA KVASACA I PRIMJENA GENETIČKIH ISTRAŽIVANJA U OPLEMENJIVANJU INDUSTRIJSKIH SOJEVA KVASACA (I. K. Svetec i Z. Zzaga)

    2.1. Uvod
    2.2. Struktura genoma i životni ciklus kvasca
    2.2.1. Genom kvasca Saccharomyces cerevisiae
    2.2.2. Genetička nomenklatura
    2.2.3. Stanični ciklus
    2.2.4. Sporulacija kvasca i nastanak haploidnih askospora
    2.2.5. Analiza askospora i konstrukcija sojeva klasičnim križanjem
    2.2.6. Konjugacija i homotalizam
    2.2.7. Genetičko inženjerstvo i ciljane genetičke manipulacije u kvascu
    2.3. Primjena genetičkog inženjerstva u poboljšanju svojstava pekarskog, vinskog i pivskog kvasca
    2.3.1. Struktura genoma i klasifikacija pekarskih, vinskih i pivskih kvasaca
    2.3.2. Potrebe za poboljšanjem proizvodnih svojstava pekarskog, vinskog i pivskog kvasca
    2.3.3. Prednosti i ograničenja genetičkog inženjerstva u oplemenjivanju industrijskih kvasaca
    2.3.4. Strategije i primjeri poboljšanja pekarskih, vinskih i pivskih kvasaca metodama genetičkog inženjerstva
    2.3.4.1. Sprječavanje represije glukozom
    2.3.4.2. Asimilacija rafinoze, meli- bioze i maltotrioze
    2.3.4.3. Hidroliza škroba i dekstrina
    2.3.4.4. Hidroli- za p-glukana, pektina i ksilana
    2.3.4.5. Korištenje izvora dušika
    2.3.4.6. Flokulacija vinskih i pivskih kvasaca
    2.3.4.7. Smanjenje proizvodnje diaceti- la
    2.3.4.8. Optimizacija proizvodnje spojeva koji sadrže sumpor
    2.3.4.9. Biosinteza glicerola
    2.3.4.10. Smanjenje kiselosti vina
    2.3.4.11. Povećanje tolerancije na zamrzavanje i odmrzavanje

    3. POGLAVLJE
    PROIZVODNJA PIVA (V. Marić)

    3.1. Uvod
    3.2. Definicija piva
    3.3. Tipovi i vrste piva
    3.3.1. Podjela piva prema vrsti kvasca i načinu fermentacije
    3.3.2. Podjela piva prema masenom udjelu ekstrakta u sladovini
    3.3.3. Podjela piva prema glavnoj sirovini za proizvodnju sladovine
    3.3.4. Podjela piva prema boji
    3.3.5. Podjela piva prema volumnom udjelu alkohola
    3.4. Proizvodnja piva
    3.4.1. Proizvodnja sladovine
    3.4.1.1. Sirovine za proizvodnju sladovine
    3.4.1.2. Varionica i proizvodnja sladovine
    3.4.1.3. Praktično izvođenje ukomljavanja i hidrolize
    3.4.1.4. Izdvajanje sladovine iz slatke komine
    3.4.1.5. Kuhanje sladovine
    3.4.1.6. Hlađenje, bistrenje i aeracija sladovine
    3.5. Fermentacija sladovine – glavno vrenje
    3.5.1. Čista kultura kvasaca
    3.5.1.1. Umnožavanje čiste kulture 96
    3.5.2. Biokemijske promjene tijekom fermentacije sladovine
    3.5.2.1. Alkoholna fermentacija
    3.6. Vođenje glavnog vrenja i doviranja
    3.6.1. Klasični postupak glavnog vrenja piva
    3.6.2. Klasično naknadno vrenje (doviranje) mladog piva
    3.6.3. Vrenje i doviranje piva u cilindrično-konusnim fermentorima
    3.6.3.1. Konstrukcija, veličina i postavljanje CKF-a
    3.6.3.2. Izdvajanje i ču- vanje kvasca za ponovno nacjepljivanje
    3.7. Dorada piva
    3.7.1. Filtracija
    3.7.2. Centrifugiranje
    3.7.3. Stabilizacija piva
    3.7.3.1. Koloidna stabilizacija piva
    3.7.3.2. Biološka stabilizacija
    3.7.4. Korekcija udjela pojedinih sastojaka piva
    3.7.5. Tlačni tankovi
    3.8. Mikrobiološki nadzor proizvodnje piva
    3.8.0. Divlji kvasci
    3.8.1. Bakterijski kontaminanti piva
    3.8.1.1. Gram-pozitivne bakterije
    3.8.1.2. Gram-negativne bakterije
    3.8.2. Sporogene bakterije
    3.8.3. Cilj i provedba mikrobiološkog nadzora
    3.8.4. Uklanjanje nepoželjnih mikroorganizama, čišćenje i dezinfekcija

    4 POGLAVLJE
    PROIZVODNJA VINA (S. Orlić i A. Jeromel)

    4.1. Uvod
    4.2. Vrste i kultivari vinove loze
    4.3. Kemijski sastav mošta i vina
    4.3.1. Voda
    4.3.2. Etanol
    4.3.3. Metanol
    4.3.4. Viši alkoholi
    4.3.5. Alkoholi s više hidroksilnih skupina
    4.3.6. Ugljikohidrati
    4.3.7. Kiseline
    4.3.8. Aldehidi
    4.3.9. Esteri
    4.3.10. Fenoli
    4.3.11. Aromatski spojevi
    4.3.11.1. Aromatski spojevi iz grožđa
    4.3.11.2. Aromatski spojevi nastali ti- jekom alkoholne fermentacije
    4.3.11.3. Aromatski spojevi nastali tijekom dozrijevanja i starenja vina
    4.3.12. Vitamini
    4.3.13. Minerali
    4.4. Postupci proizvodnje vina
    4.4.1. Muljanje i runjenje grožđa
    4.4.2. Maceracija grožđa
    4.4.3. Prešanje grožđa
    4.4.4. Bistrenje mošta
    4.4.5. Postupci pojačavanja/doslađivanja, otkiseljavanja i dokiseljavanja
    4.4.6. Sumporni dioksid u vinarstvu
    4.4.6.1. Dodavanje sumpornog dioksida
    4.4.7. Bistrenje i bistrila
    4.4.7.1. Način djelovanja bistrila
    4.4.8. Filtracija vina
    4.4.8.1. Naplavna filtracija
    4.4.8.2. Filteri s okvirima (pločasti filteri)
    4.4.8.3. Filteri s membranama
    4.4.8.4. Tangencijalna filtracija (crossflow fil- tracija)
    4.4.8.5. Vakuum filteri
    4.4.8.6. Centrifuge
    4.5. Alkoholna fermentacija
    4.5.1. Kvasci
    4.5.1.1. Porijeklo vinskih kvasaca
    4.5.2. Bakterije mliječne kiseline (BMK)
    4.5.3. Bakteriofagi
    4.5.4. Octene bakterije
    4.5.5. Bacili i druge bakterije
    4.5.6. Plijesni
    4.5.7. Spontana i inducirana (kontrolirana) alkoholna fermentacija
    4.5.8. Metabolizam kvasaca
    4.5.8.1. Alkoholna fermentacija
    4.5.8.2. Sekundarni produkti metabolizma šećera
    4.5.8.3. Metabolizam dušika
    4.5.8.4. Metabolizam sumpora
    4.6. Malolaktična fermentacija
    4.6.1. Biokemizam malolaktične fermentacije
    4.6.2. Čimbenici malolaktične fermentacije
    4.6.3. Utjecaji malolaktične fermentacije na vino
    4.7. Postupci stabilizacije i dozrijevanja vina
    4.7.1. Stabilizacija vina na tartarate
    4.7.2. Stabilizacija vina na bjelančevine
    4.7.3. Stabilizacija vina na polisaharide
    4.7.4. Stabilizacija vina na metale
    4.8. Pretok i dozrijevanje vina
    4.8.1. Dolijevanje posuda
    4.8.2. Pretokvina
    4.8.3. Dozrijevanje vina
    4.8.4. Promjena boje
    4.8.5. Promjena okusa
    4.8.6. Promjena mirisa
    4.8.7. Čimbenici koji utječu na dozrijevanje vina u boci
    4.8.8. Dozrijevanje u drvenom posuđu
    4.9. Punjenje vina u boce
    4.10. Tehnologija proizvodnje bijelih vina
    4.10.1. Hiperoksidacija
    4.10.2. Hiperredukcija
    4.10.3. Njega vina na kvascu (sur lie)
    4.11. Tehnologija proizvodnje crnih vina
    4.11.1. Mikrooksidacija
    4.11.2. Karbonska maceracija
    4.12. Mane i bolesti vina
    4.12.1. Mikroorganizmi uzročnici kvarenja
    4.12.1.1. Octene bakterije
    4.12.1.2. Bakterije mliječne kiseline (BMK)
    4.12.1.3. Kvasci
    4.12.2. Prisutnost teških metala
    4.12.3. Negativan utjecaj čepa – “Cork taint”
    4.13. Specijalna vina
    4.13.1. Slatkavina
    4.13.1.1. Vina od grožda napadnutog plemenitom plijesni
    4.13.1.2. Slatka vi- na od grožda koje nije napadnuto plemenitom plijesni
    4.13.2. Likerskavina
    4.13.3. Aromatizirana vina
    4.13.4. Pjenušava vina
    4.13.4.1. Autoliza kvasaca

    5- POGLAVLJE
    PROIZVODNJA ETILNOG ALKOHOLA (S. Grba)

    5.1. Uvod
    5.2. Alkoholna fermentacija
    5.2.1. Kvasci u proizvodnji etanola
    5.2.2. Sirovine u proizvodnji etanola
    5.2.3. Proračun alkoholne fermentacije
    5.3. Proizvodnja alkohola u pogonu
    5.3.1. Proizvodnja alkohola na melasi
    5.3.1.1. Tehnološki postupci
    5.3.1.2. Proizvodnja alkohola po fazama
    5.3.1.3. Priprema supstrata
    5.3.1.4. Priprema laboratorijske čiste kulture
    5.3.1.5. Uzgoj pogonskog inokuluma
    5.3.1.6. Alkoholna fermentacija – glavno vrenje
    5.3.1.7. Separacija komine
    5.3.1.8. Proizvodnja suhog neaktivnog kvasca
    5.3.1.9. Kontinuirana fermentacija
    5.3.2. Izdvajanje alkohola iz prevrele komine: destilacija i rektifikacija
    5.3.2.1. Proizvodnja bezvodnog alkohola
    5.4. Proizvodnja alkohola na škrobnim sirovinama
    5.4.1. Priprema supstrata u proizvodnji alkohola iz žitarica (kukuruza)
    5.4.2. Fermentacija
    5.4.3. Izdvajanje proizvoda
    5.5. Proizvodnja alkohola iz lignoceluloznih materijala
    5.5.1. Hidroliza LCM
    5.5.2. Fermentacija
    5.6. Novosti u proizvodnji alkohola za gorivo
    5.6.1. Stanje i predviđanja u proizvodnji alkohola za gorivo (bio-etanola)
    5.6.2. Prikaz proizvodnje bio-etanola na različitim sirovinama

    6. POGLAVLJE
    PROIZVODNJA JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA (V.Stehlik-Tomas i S. Grba)

    6.1. Uvod
    6.2. Definicija i podjela jakih alkoholnih pića
    6.3. Prirodna jaka alkoholna pića
    6.3.1. Voćne rakije
    6.3.1.1. Opis procesa proizvodnje voćnih rakija
    6.3.2. Žitne rakije
    6.3.2.1. Viski
    6.3.2.2. Vodka
    6.3.2.3. Genever i gin
    6.3.3. Šećerne rakije
    6.3.3.1. Rum
    6.3.3.2. Arrack
    6.4. Proizvodnja aromatiziranih rakija i likera
    6.4.1. Travarica
    6.4.2. Komovica
    6.4.3. Komovica s kupinom ili ribizlom
    6.4.4. Ostale aromatizirane rakije
    6.4.5. Likeri
    6.4.5.1. Slatki likeri
    6.4.5.2. Gorki likeri
    6.4.5.3. Specijalni likeri
    6.5. Ostale sirovine u proizvodnji jakih alkoholnih pića
    6.5.1. Alkohol
    6.5.2. Destilati prevrelih voćnih komina
    6.5.3. Destilati neprevrelog (maceriranog) voća
    6.5.4. Macerati aromatskog bilja
    6.5.5. Destilati aromatskog bilja
    6.5.6. Eterična ulja i esencije
    6.5.7. Alkoholizirani voćni sokovi
    6.5.8. Voda
    6.5.9. Sredstva za slađenje
    6.5.10. Sredstva za bojenje
    6.5.11. Aromatsko i ljekovito bilje
    6.5.12. Voće, voćni sokovi i plodovi
    6.5.13. Eterična ulja
    6.5.14. Sintetski aromatici
    6.6. Sastavljanje jakih alkoholnih pića

    7. POGLAVLJE
    PROIZVODNJA PEKARSKOG KVASCA (S. Grba)

    7.1. Uvod
    7.2. Proizvodni proces – opće postavke
    7.3. Vrste i sojevi kvasaca u proizvodnji
    7.4. Principi aerobnog uzgoja kvaščeve biomase
    7.4.1. Brzina rasta
    7.4.2. Potreba kisika i aeracija
    7.4.3. Fermentativni metabolizam u aerobnim uvjetima
    7.5. Hranjivi supstrat
    7.5.1. Izvori ugljika
    7.5.2. Izvori dušika i fosfora
    7.5.3. Ostali elementi (minerali)
    7.5.4. Tvari rasta
    7.5.5. Alternativni izvori ugljika i energije
    7.6. Uvjeti okoline
    7.6.1. Temperatura
    7.6.2. Koncentracija H+ (pH)
    7.6.3. Koncentracija kvaščevih stanica
    7.6.4. Prinos kvasca po utrošenom supstratu
    7.6.5. Toplina – odvođenje topline
    7.6.6. Periodičnost i pupanje
    7.7. Proizvodnja kvasca u pogonu
    7.7.1. Priprema hranjive podloge
    7.7.2. Faze uzgoja
    7.7.3. Bioreaktori u pogonu
    7.7.4. Proizvodnja kvaščeve biomase po fazama
    7.7.4.1. Proizvodnja pogonskog inokuluma
    7.7.4.2. Proizvodnja matičnog kvasca
    7.7.4.3. Proizvodnja prodajnog kvasca
    7.7.5. Izdvajanje i filtracija kvaščeve biomase
    7.7.6. Miješanje, oblikovanje i pakiranje svježeg kvasca
    7.7.7. Transport kvasca
    7.7.8. Trajnost svježeg kvasca
    7.8. Suhi aktivni kvasac
    7.8.1. Opće postavke proizvodnje suhog aktivnog kvasca
    7.8.2. Sojevi kvasca S. cerevisiae
    7.8.3. Uzgoj kvasca i kemijski sastav
    7.8.4. Zaštita i oblikovanje
    7.8.5. Sušenje
    7.8.5.1. Postupci sušenja
    7.8.5.2. Pakiranje SAK-a
    7.8.5.3. Aktivnost suhog aktivnog kvasca
    7.8.6. Mjerenje fermentacijske aktivnosti

    8. POGLAVLJE
    PRIMJENA KVASACA U PEKARSTVU (S. Grba i Stehlik-Tomas)

    8.1. Uvod
    8.2. Oblici pekarskog kvasca
    8.2.1. Svježi pekarski kvasac
    8.2.2. Tekući kvasac – kvaščevo mlijeko
    8.2.3. Suhi aktivni kvasac (SAK)
    8.2.4. Namjenski kvasci
    8.2.4.1. Kvasci za slatka tijesta – osmotolerantni kvasci
    8.2.4.2. Kvasci za smrznuta tijesta
    8.2.4.3. Ostali namjenski kvasci
    8.3. Fermentacija šećera u tijestu
    8.3.1. Utjecaj uvjeta okoline na dizanje tijesta
    8.3.1.1. Temperatura 311; 8.3.1.2. pH vrijednost
    8.3.2. Osmotski tlak
    8.3.3. Fermentacijska aktivnost kvasca u smrznutom tijestu
    8.3.3.1. Vrste kvasaca za smrzavanje
    8.3.3.2. Priprema i fermentacija tijesta prije zamrzavanja
    8.3.3.3. Postupak zamrzavanja tijesta
    8.3.3.4. Uvjeti skladištenja smrznutog tijesta
    8.3.3.5. Odmrzavanje smrznutog tijesta
    8.4. Okus i miris kruha
    8.4.1. Primjena kiselih startera u proizvodnji kruha
    8.4.1.1. Spontana fermentacija
    8.4.1.2. Reciklacija kiselog tijesta
    8.4.1.3. Upotreba startera definiranog mikrobnog sastava

    9. POGLAVLJE
    PREHRAMBENI I KRMNI KVASAC (D. Stanzer i J. Mrvčić)

    9.1. Uvod
    9.2. Sastav kvaščeve biomase
    9.2.1. Proteini kvasca
    9.2.2. Vitamini
    9.2.3. Minerali
    9.2.4. Lipidi
    9.2.5. Ugljikohidrati
    9.3. Proizvodnja prehrambenog i krmnog kvasca
    9.3.1. Proizvodnja prehrambenog kvasca
    9.3.1.1. Proizvodnja na sirutki
    9.3.1.2. Specifikacija kvalitete prehrambenog kvasca
    9.3.2. Proizvodnja krmnog kvasca 
    9.3.2.1. Proizvodnja krmnog kvasca na sulfitnoj lužini 348;
    9.3.2.2. Proizvodnja krmnog kvasca na polisaharidnim sirovinama 349;
    9.3.2.3. Proizvodnje kvasaca na metanolu 350;
    9.3.2.4. Proizvodnja kvasaca na n-alkanima 351;
    9.3.2.5. Proizvodnja lipidnih kvasaca 351

    lO. POGLAVLJE
    PROIZVODI IZ KVASCA (5. Grba i M. Krpan)

    10.1. Uvod
    10.2. Proizvodi za poboljšanje okusa i mirisa
    10.2.1. Kvaščev ekstrakt
    10.2.1.1. Autoliza
    10.2.1.2. Plazmoliza
    10.2.1.3. Kiselinska hidroliza
    10.2.2. Autolizati
    10.2.3. Poboljšivači okusa i mirisa
    10.2.4. Nukleotidi u funkcionalnim proizvodima
    10.2.4.1. Prehrambeni izvori nukleotida
    10.2.5. Prehrambeni kvasac
    10.2.5.1. Proteinski preparati kvasca
    10.3. Enzimi iz kvasca
    10.3.1. Invertaza ((3-D-fruktofuranozid fruktohidrolaza)
    10.3.2. Laktaza
    10.3.3. Proteolitički enzimi
    10.3.4. Melibiaza (a-galaktozidaza)
    10.3.5. Alkoholna dehidrogenaza
    10.3.6. Lipaza
    10.3.7. Ostali enzimi
    10.4. Bojila: tvari za bojanje prehrambenih proizvoda
    10.5. Farmaceutski i kozmetički proizvodi
    10.5.1. Kožni respiracijski faktor
    10.5.2. Glukan
    10.5.3. Koenzim A-sintetizirajući proteinski kompleks (CoA-SPC)
    10.5.4. Biosinteza S-adenozil L-metionina (SAMe)
    10.5.5. Proizvodi iz kvasca dobiveni tehnologijom rekombinantne DNA
    10.5.5.1. Hormoni inzulin, glukagon i somatropin
    10.5.5.2. Interferoni
    10.5.5.3. Granulocitni makrofag (GM)
    10.5.5.4. Vakcina za hepatitis-B (HBV)
    10.5.5.5. Hirudin
    10.5.5.6. Becaplermin (derivirani faktor rasta krvnih pločica)
    10.5.5.7. Oksidaza mokraćne kiseline
    Kazalo pojmova"

    Izdavač: Plejada - Zagreb

    Dostupnost: isporuka za 3 - 4 nedelje
    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.