• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Paradoks o kritičaru
    Paradoks o kritičaru

    Paradoks o kritičaru

    Iz recenzije:

    Ime Jana Kotta nije ime tek još jednog znamenitog kritičara dvadesetog stoljeća, u ovome slučaju ujedno i dionika ugledne poljske kazališne i književne kulture (…). U pitanju je kritičar čiji su teorijski stavovi i tumačenja takvih velikana dramske riječi kao što je Shakespeare radikalno izmijenili percepciju odnosa drame i kazališta, književnokritičkih čitanja i režije, baštine i suvremenosti. Njegov je odjek u hrvatskoj kazališnoj kritici šezdesetih i sedamdesetih bio izniman i dalekosežan, pa su mu se i stavovi i formulacije dovinuli do statusa sažetih i prepoznatljivih referenci na čitav kompleks prijepornih pitanja kazališne prakse, pretvarajući se, kako Blažina veli, u “interpretativne formule” i “opća mjesta”, koja prijete da prekriju daleko raznolikiji krajolik Kottove kritičke refleksije. Uza sav ugled, naime, koji je i u nas i u inozemstvu svojedobno uživao, Kottov opus poznat je ipak tek u svojim odabranim odlomcima, te nikada do sada nije bio ovako složeno, obuhvatno i iscrpno prikazan, sa svim obzirnostima prema njegovoj mnogolikosti, kulturnome i političkome, ali ponajprije tumačiteljskom angažmanu, a onda i kontekstu, matičnom i europskom, u kojemu je djelovao.

    Stoga se autor studije o ovoj izuzetnoj ličnosti i odlučuje za to da o osebujnim prijevojima Kottove kritike govori u terminima paradoksa, parafrazirajući znanu Diderotovu tezu o paradoksalnoj prirodi glumčeve emocionalne investicije. Kott je naime u poljskoj kulturi doživio i prijepore i hvale, ponajviše zbog svojega metodološkoga, ideološkoga i preferencijskoga eklekticizma, te si Blažina utoliko postavlja iznimno težak zadatak, razvidjeti naime iza kontroverzi koje je Kott budio sve njegove brojne mijene “epistemičkih paradigmi”, zahvatiti dijakronijski tijek njegovih neprekidnih negacija ustanovljenih čvrstih obrazaca, promisliti njegove izbore kritičkog objekta-teksta, strukturu i status njegova kritičkog subjekta, pa sagledati u njegovoj “dosljednoj nedosljednosti” više od hirovitosti, sam zalog njegove neprekidno obnavljane aktualnosti, ali i ključne zglobove i metafore – nerijetko neobične, gotovo oksimoronske kovanice – njegove kritičke metode. Smještajući pak sva ova pitanja u horizont Lasićeva “ontološkog strukturalizma” i u okvire diskusije suvremene hermeneutike, obraćajući se neprijepornoj kvaliteti Kottova stila, napose uranjajući kritičarov angažman u polje “tekstosfere kulture”, Blažina daleko nadilazi monografsku opčinjenost Kottovom osobnošću, zahvaća zapravo svu širinu poljskoga kulturnoga konteksta od prvih desetljeća do kraja 20. stoljeća te raspravlja u najvišoj tradiciji književno- i kulturno-znanstvene, osobito pak teatrološke rigoroznosti, suvereno baratajući najzahtjevnijim terminološkim instrumentarijem analize.


    Lada Čale Feldman

    Vise detalja
    Šifra: 158104
    3.377 din

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke
    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard
    - uplatom na devizni račun (wire transfer)
    - putem Western Uniona

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Iz recenzije:

    Ime Jana Kotta nije ime tek još jednog znamenitog kritičara dvadesetog stoljeća, u ovome slučaju ujedno i dionika ugledne poljske kazališne i književne kulture (…). U pitanju je kritičar čiji su teorijski stavovi i tumačenja takvih velikana dramske riječi kao što je Shakespeare radikalno izmijenili percepciju odnosa drame i kazališta, književnokritičkih čitanja i režije, baštine i suvremenosti. Njegov je odjek u hrvatskoj kazališnoj kritici šezdesetih i sedamdesetih bio izniman i dalekosežan, pa su mu se i stavovi i formulacije dovinuli do statusa sažetih i prepoznatljivih referenci na čitav kompleks prijepornih pitanja kazališne prakse, pretvarajući se, kako Blažina veli, u “interpretativne formule” i “opća mjesta”, koja prijete da prekriju daleko raznolikiji krajolik Kottove kritičke refleksije. Uza sav ugled, naime, koji je i u nas i u inozemstvu svojedobno uživao, Kottov opus poznat je ipak tek u svojim odabranim odlomcima, te nikada do sada nije bio ovako složeno, obuhvatno i iscrpno prikazan, sa svim obzirnostima prema njegovoj mnogolikosti, kulturnome i političkome, ali ponajprije tumačiteljskom angažmanu, a onda i kontekstu, matičnom i europskom, u kojemu je djelovao.

    Stoga se autor studije o ovoj izuzetnoj ličnosti i odlučuje za to da o osebujnim prijevojima Kottove kritike govori u terminima paradoksa, parafrazirajući znanu Diderotovu tezu o paradoksalnoj prirodi glumčeve emocionalne investicije. Kott je naime u poljskoj kulturi doživio i prijepore i hvale, ponajviše zbog svojega metodološkoga, ideološkoga i preferencijskoga eklekticizma, te si Blažina utoliko postavlja iznimno težak zadatak, razvidjeti naime iza kontroverzi koje je Kott budio sve njegove brojne mijene “epistemičkih paradigmi”, zahvatiti dijakronijski tijek njegovih neprekidnih negacija ustanovljenih čvrstih obrazaca, promisliti njegove izbore kritičkog objekta-teksta, strukturu i status njegova kritičkog subjekta, pa sagledati u njegovoj “dosljednoj nedosljednosti” više od hirovitosti, sam zalog njegove neprekidno obnavljane aktualnosti, ali i ključne zglobove i metafore – nerijetko neobične, gotovo oksimoronske kovanice – njegove kritičke metode. Smještajući pak sva ova pitanja u horizont Lasićeva “ontološkog strukturalizma” i u okvire diskusije suvremene hermeneutike, obraćajući se neprijepornoj kvaliteti Kottova stila, napose uranjajući kritičarov angažman u polje “tekstosfere kulture”, Blažina daleko nadilazi monografsku opčinjenost Kottovom osobnošću, zahvaća zapravo svu širinu poljskoga kulturnoga konteksta od prvih desetljeća do kraja 20. stoljeća te raspravlja u najvišoj tradiciji književno- i kulturno-znanstvene, osobito pak teatrološke rigoroznosti, suvereno baratajući najzahtjevnijim terminološkim instrumentarijem analize.


    Lada Čale Feldman

    Br.strana: 384

    Povez: Meki povez

    Izdavač: Disput

    Zemlja porekla: Hrvatska

    ISBN: 978-953-260-128-2

    Dostupnost: isporuka za 3 do 4 nedelje
    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.