Hranom protiv hipertenzije
Čovek je stvoren da jede sve. Na njemu je samo da bude umeren da bi sačuvao zdravlje i preduhitrio ili izbegao mnoga bolesna stanja.
Dosta faktora utiče na naše zdravlje. Ishrana je sigurno jedan od vodećih. Bitna je vrsta hrane koju unosimo kao i njena priprema, ali ne smemo potisnuti ni važnost načina na koji jedemo, ritam uzimanja obroka, fizičku aktivnost ili neaktivnost (nije isto spavati posle ručka ili prošetati).
Zdravo se hraniti ne znači ne jesti meso, ne soliti hranu, ne upotrebljavati začine, samo kuvati a ne pržiti namirnice.
Meso sadrži korisne proteine, so sadrži elektrolite potrebne našem organizmu za pravilan rad mnogih organa. Postoje začini koji pomažu eliminaciju tečnosti iz našeg organizma i samim tim doprinose očuvanju ili snižavanju krvnog pritiska.
Pripremljena hrana mora biti ukusna da bismo osetili pravu sitost.
Nećemo jesti masno meso, nećemo mnogo soliti hranu, izbegavaćemo popularne, gotove začine i koristiti biljke u tu svrhu. Umesto klasičnog ulja tu je ulje bez holesterola, maslinovo ulje i ulje ceđeno na hladno.
Koristićemo posniji sir, biljni sir, manje masno mleko i jogurt, kore za pitu i testeninu bez holesterola.
Jabukovo sirće će više prijati našim krvnim sudovima od alkoholnog sirćeta, a žuti šećer je zdraviji od belog.
Brašno i pirinač neka budu integralni.
Umesto crnog luka treba koristiti ljubičasti jer se mnogo lakše vari.
Dobrodošle biljke su peršun, beli luk, vlasac, susam, laneno seme...
Kod pripremanja hrane važno je imati na umu da treba spremiti ukusan obrok. Prženo je, po pravilu, uvek ukusnije od kuvanog. Zato ćemo se služiti posuđem koje traži manje masnoće. Koristićemo i rernu, a plehove ćemo umesto podmazivanja oblagati papirom za pečenje.
Recepti u ovoj knjizi nisu lek za osobe obolele od visokog krvnog pritiska, nego način da se uz pomoć ishrane smanji rizik od nastajanja ove bolesti i nienih nosledica.
Ovaj naslov je trenutno RASPRODAT
Kupci koji su kupili ovu knjigu kupili su i:
Dosta faktora utiče na naše zdravlje. Ishrana je sigurno jedan od vodećih. Bitna je vrsta hrane koju unosimo kao i njena priprema, ali ne smemo potisnuti ni važnost načina na koji jedemo, ritam uzimanja obroka, fizičku aktivnost ili neaktivnost (nije isto spavati posle ručka ili prošetati).
Zdravo se hraniti ne znači ne jesti meso, ne soliti hranu, ne upotrebljavati začine, samo kuvati a ne pržiti namirnice.
Meso sadrži korisne proteine, so sadrži elektrolite potrebne našem organizmu za pravilan rad mnogih organa. Postoje začini koji pomažu eliminaciju tečnosti iz našeg organizma i samim tim doprinose očuvanju ili snižavanju krvnog pritiska.
Pripremljena hrana mora biti ukusna da bismo osetili pravu sitost.
Nećemo jesti masno meso, nećemo mnogo soliti hranu, izbegavaćemo popularne, gotove začine i koristiti biljke u tu svrhu. Umesto klasičnog ulja tu je ulje bez holesterola, maslinovo ulje i ulje ceđeno na hladno.
Koristićemo posniji sir, biljni sir, manje masno mleko i jogurt, kore za pitu i testeninu bez holesterola.
Jabukovo sirće će više prijati našim krvnim sudovima od alkoholnog sirćeta, a žuti šećer je zdraviji od belog.
Brašno i pirinač neka budu integralni.
Umesto crnog luka treba koristiti ljubičasti jer se mnogo lakše vari.
Dobrodošle biljke su peršun, beli luk, vlasac, susam, laneno seme...
Kod pripremanja hrane važno je imati na umu da treba spremiti ukusan obrok. Prženo je, po pravilu, uvek ukusnije od kuvanog. Zato ćemo se služiti posuđem koje traži manje masnoće. Koristićemo i rernu, a plehove ćemo umesto podmazivanja oblagati papirom za pečenje.
Recepti u ovoj knjizi nisu lek za osobe obolele od visokog krvnog pritiska, nego način da se uz pomoć ishrane smanji rizik od nastajanja ove bolesti i nienih nosledica.