• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Povijest Hrvata u Vojvodini: Od najstarijih vremena do 1929. godine
    Povijest Hrvata u Vojvodini: Od najstarijih vremena do 1929. godine

    Povijest Hrvata u Vojvodini: Od najstarijih vremena do 1929. godine

    Reč autora:

    Giovanni Batista Vico, kojemu novija povijesna filozofija daje jedno od prvih mjesta među utemeljiteljima filozofije povijesti provođenoj na znanstvenim temeljima, zastupa u svome glavnom djelu zamašnu misao, da su u povijesti za razvitak svih povijesnih događaja odlučna dva faktora: ljudski um i socijalni autoritet, pod kojim on razumijeva narodnu predaju, koja se očituje kao opće mnijenje, a to se za svaku povijesnu epohu na svoj posebni način manifestira. Vojvodina, koja je tijekom svog povijesnog života zapadala u različite političke i socijalne sfere, ipak je znala očuvati neku, pa bilo i tanku, individualnost, koja je pače u nekoliko prigoda, kao u doba cara Jovana, te god. 1849. pa 1918. dobila i neke političke ocrte, pa je zato tražila već odavno svoju povijest.

    Međutim, Hrvati u okviru bivše ugarske države nisu u posljednjim decenijima imali punu slobodu za razvijanje svoje nacionalne svijesti i svoje osebnosti, pa su bili uvjereni, da će u novoj nacionalnoj državi naći u tom pravcu puno razumijevanje i zato se toj novoj političkoj formaciji veselili. Nego ulazak u novu državu imao je doći prema našem nacionalnom osjećaju, a ne po lokalnom nazivu. Bunjevci, koji su svoje ime crpili u prošlosti iz lokalnih izvora, ne predstavljaju kakvu nacionalnu grupu, jer takva socijalno narodnog udruženja među južnim Slavenima nema, već se oni zajedno s Hrvatima smatraju jednom jedinstvenom nacionalnom skupinom. Da toj svrsi udovoljim, prije svega trebalo je kao premisu da iznesem nacionalnu ulogu Hrvata u bivšoj Ugarskoj, te ću zato donijeti dokaze, kako su Hrvati u prošlosti Vojvodine zajedno sa Srbima davali glavno obilježje vojvođanskog žiteljstva.

    Za istraživanje dokumenata i spremanje građe za ovu knjigu obišao sam sva bunjevačka i šokačka mjesta u Vojvodini i po crkvenim i općinskim arhivima sabirao podatke za svoje djelo. U arhivu bajskog, bačkog, subotičkog, segedinskog i budimskog franjevačkog samostana našao sam više važnih dokumenata, a nabavio sam i nekoliko podataka iz Hercegovine i Dalmacije. U državnom arhivu u Beču koristio sam se nekim dokumentima iz njegova protokola. Napokon proučio sam i dosta veliku literaturu o Bunjevcima i Šokcima, kako se to vidi po citatima u samom djelu.

    Sabravši cijeli taj materijal, rasporedio sam ga u dijelove i poglavlja, da time djelo bude preglednije, a prikazivanje raznih događaja bolje i jasnije. Svoje izlaganje sam počeo s najstarijim vremenima, da čitatelj može od najstarijeg doba neprekidnom suvislošću pratiti politički, društveni, materijalni i kulturni razvitak našeg naroda.

    Mada je očito svakom rodoljubu, da je ovo djelo za naše nacionalne interese bilo potrebno i prema tome moralo naći pristajanje svakoga rodoljuba bez obzira na njegovo ime i na narodno opredjeljenje, to su se ipak zbog uzanog gledanja proti njega već unaprijed digli prigovori, i to isključivo zbog hrvatske tendencije i hrvatskog naslova knjige. Ako je dopušteno pojedinim piscima, da Bunjevcima i Šokcima osporavaju nacionalni karakter i da ih i dalje pod tim lokalnim imenima nazivaju, pače ako je dopušteno, da ih s druge strane proglašuju Srbima, to mislim, da je pravo i dopustivo, da jedan Bunjevac kaže svoju riječ o narodnoj pripadnosti svoga plemena, a ta je, da su se Bunjevci uvijek smatrali Hrvatima i ako su u ranije doba kao i drugi dijelovi Hrvata dolazili pod lokalnim imenima. No s pobjedom nacionalnog principa oni su se odmah izjavili po svojim najboljim vođama, da se smatraju dijelom Hrvata, a takvim se svi kao kolektivnost i osjećaju.

    U Subotici 25. kolovoza 1929.

    Vise detalja
    Šifra: 157005
    3.755 din

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke
    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard
    - uplatom na devizni račun (wire transfer)
    - putem Western Uniona

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Reč autora:

    Giovanni Batista Vico, kojemu novija povijesna filozofija daje jedno od prvih mjesta među utemeljiteljima filozofije povijesti provođenoj na znanstvenim temeljima, zastupa u svome glavnom djelu zamašnu misao, da su u povijesti za razvitak svih povijesnih događaja odlučna dva faktora: ljudski um i socijalni autoritet, pod kojim on razumijeva narodnu predaju, koja se očituje kao opće mnijenje, a to se za svaku povijesnu epohu na svoj posebni način manifestira. Vojvodina, koja je tijekom svog povijesnog života zapadala u različite političke i socijalne sfere, ipak je znala očuvati neku, pa bilo i tanku, individualnost, koja je pače u nekoliko prigoda, kao u doba cara Jovana, te god. 1849. pa 1918. dobila i neke političke ocrte, pa je zato tražila već odavno svoju povijest.

    Međutim, Hrvati u okviru bivše ugarske države nisu u posljednjim decenijima imali punu slobodu za razvijanje svoje nacionalne svijesti i svoje osebnosti, pa su bili uvjereni, da će u novoj nacionalnoj državi naći u tom pravcu puno razumijevanje i zato se toj novoj političkoj formaciji veselili. Nego ulazak u novu državu imao je doći prema našem nacionalnom osjećaju, a ne po lokalnom nazivu. Bunjevci, koji su svoje ime crpili u prošlosti iz lokalnih izvora, ne predstavljaju kakvu nacionalnu grupu, jer takva socijalno narodnog udruženja među južnim Slavenima nema, već se oni zajedno s Hrvatima smatraju jednom jedinstvenom nacionalnom skupinom. Da toj svrsi udovoljim, prije svega trebalo je kao premisu da iznesem nacionalnu ulogu Hrvata u bivšoj Ugarskoj, te ću zato donijeti dokaze, kako su Hrvati u prošlosti Vojvodine zajedno sa Srbima davali glavno obilježje vojvođanskog žiteljstva.

    Za istraživanje dokumenata i spremanje građe za ovu knjigu obišao sam sva bunjevačka i šokačka mjesta u Vojvodini i po crkvenim i općinskim arhivima sabirao podatke za svoje djelo. U arhivu bajskog, bačkog, subotičkog, segedinskog i budimskog franjevačkog samostana našao sam više važnih dokumenata, a nabavio sam i nekoliko podataka iz Hercegovine i Dalmacije. U državnom arhivu u Beču koristio sam se nekim dokumentima iz njegova protokola. Napokon proučio sam i dosta veliku literaturu o Bunjevcima i Šokcima, kako se to vidi po citatima u samom djelu.

    Sabravši cijeli taj materijal, rasporedio sam ga u dijelove i poglavlja, da time djelo bude preglednije, a prikazivanje raznih događaja bolje i jasnije. Svoje izlaganje sam počeo s najstarijim vremenima, da čitatelj može od najstarijeg doba neprekidnom suvislošću pratiti politički, društveni, materijalni i kulturni razvitak našeg naroda.

    Mada je očito svakom rodoljubu, da je ovo djelo za naše nacionalne interese bilo potrebno i prema tome moralo naći pristajanje svakoga rodoljuba bez obzira na njegovo ime i na narodno opredjeljenje, to su se ipak zbog uzanog gledanja proti njega već unaprijed digli prigovori, i to isključivo zbog hrvatske tendencije i hrvatskog naslova knjige. Ako je dopušteno pojedinim piscima, da Bunjevcima i Šokcima osporavaju nacionalni karakter i da ih i dalje pod tim lokalnim imenima nazivaju, pače ako je dopušteno, da ih s druge strane proglašuju Srbima, to mislim, da je pravo i dopustivo, da jedan Bunjevac kaže svoju riječ o narodnoj pripadnosti svoga plemena, a ta je, da su se Bunjevci uvijek smatrali Hrvatima i ako su u ranije doba kao i drugi dijelovi Hrvata dolazili pod lokalnim imenima. No s pobjedom nacionalnog principa oni su se odmah izjavili po svojim najboljim vođama, da se smatraju dijelom Hrvata, a takvim se svi kao kolektivnost i osjećaju.

    U Subotici 25. kolovoza 1929.

    Br.strana: 258

    Povez: Tvrdi povez

    Izdavač: Hlad i sinovi, Zagreb

    Zemlja porekla: Hrvatska

    ISBN: 978-953-6306-61-9

    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.