• Biografije, autobiografije, memoari
  • Domaći pisci
  • Knjige o biznisu
  • Ezoterija
  • Epska, naučna fantastika
  • Erotski romani
  • Enciklopedije
  • Filozofija
  • Gradski vodiči, monografije
  • Građevinarstvo, arhitektura
  • Horor
  • Hrana i kuvari
  • Istorija, politika
  • Knjige o roditeljstvu
  • Knjige za decu i mlade
  • Knjige za poklon
  • Knjige za učenje stranih jezika
  • Književnost, poezija
  • Klasici svetske književnosti
  • Ljubavni romani
  • Magija, mistika, astrologija
  • Popularna psihologija
  • Pravo
  • Poljoprivreda, stočarstvo
  • Romani
  • Računari, internet
  • Sport
  • Strani pisci
  • Stručna literatura
  • Umetnost
  • Lektire
  • Udžbenici
  • Trileri
  • Vera i religija
  • Veštine učenja
  • Zabava, hobi
  • Zdravlje, medicina
  • Razno
  • Film
  • Putopisi
  • Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Šta je kapitalizam?
    Šta je kapitalizam?

    Šta je kapitalizam?

    OPIS KNJIGE:

    Poslednjih deceniju ili nešto više postalo je pomodno da se izvori društvenih promena nalaze u različitim materijalnim faktorima – posle sloma marksističkog dijalektičkog materijalizma, ekonomisti i drugi teoretičari, ponekad i klasični liberali među njima, izmišljali su sve i svašta kao ključne agense istorije – tehnologiju, nova oružja, klimatske promene, čak i bakterije i viruse. Tasić sledi drugačiji, i u ovom smislu konvencionalniji pristup. Slično Dirdri Makloski, on kao ključni uzročni faktor u razvoju modernog kapitalizma i tržišne privrede uzima ideje i moralne tradicije stanovništva.
    Posebno treba izdvojiti doprinos poglavlja 4, 5 i 6, posvećenih redom „Alternativama kapitalizmu“, „Kapitalizmu i nejednakosti“ i „Odnosu regulacije i tržišta“. Poglavlje 4 nudi sintetički pogled na sve kolektivističke izazove liberalnoj ideji u 20. veku, uključujući fašizam, komunizam i državu blagostanja. Koliko god se na jednoj strani trudio da produbi liberalnu teoriju uključivanjem određene istorijske i „genealoške“ dimenzije u ekonomska razmatranja, Tasić menja optiku u suprotnom pravcu, i to na produktivan način, kada analizira efekte raznih vrsta kolektivizma u 20. veku. On se tu oslanja prevashodno na tehničkoekonomske argumente koji pokazuju njihove srodnosti i konvergenciju,
    i slične obrasce po kojima nastupaju protiv slobode pojedinca.
    Poglavlja 6 i 7 čine jednu celinu i ona su za čitaoca koji ima interes za apstraktnije teme ekonomske teorije pružaju jedinstven uvid u moderna teorijska kretanja u ovoj oblasti. Autor zastupa gledišta u osnovi utemeljena na teoriji javnog izbora (engl. public choice), koja su skeptična prema regulaciji kao obliku disciplinovanja tržišta. Razlozi za ovaj skepticizam su brojni, a autor naglašava informaciona i motivaciona ograničenja regulatora i birokrata koja su jednaka ograničenjima i iracionalnosti tržišnih aktera, samo nisu podvrgnuta tržišnom testu uspeha.

    Iz predgovora.

    Prelistaj
    Više detalja

    Br.strana: 210

    Povez: meki

    Izdavač: Heliks

    ISBN: 978-86-86059-73-4

    Šifra: 97607
    Uskoro u prodaji
    Ukucajte ovde vaš mail kako biste bili obavešteni kada knjiga bude u prodaji:

    Odaberite izdanje:

    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard
    - preko IPS skeniraj - mBanking aplikacije
    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - pouzećem za kupce iz BIH i Crne Gore
    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard

    postavi pitanjepostavite pitanje

    Br.strana: 210

    Povez: meki

    Izdavač: Heliks

    ISBN: 978-86-86059-73-4

    Komentari čitalaca

  •