• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Teorija romana
    Teorija romana

    Teorija romana

    Odlomak:

    “Teorija romana” zbornik je radova o romanu Mihaila Mihailoviča Bahtina, jednog od najznačajnijih ruskih filozofa i književnih teoretičara dvadesetog stoljeća. U ovom zborniku, u prijevodu Ive Alebića i prof. dr. sc. Danijele Lugarić Vukas, predstavljeni su najvažniji Bahtinovi radovi o teoriji romana, uključujući tekstove “Riječ u romanu”, “Uz Bildungsroman”, “Oblici vremena i kronotopa u romanu”, “Iz pretpovijesti romaneskne riječi” te “Roman kao književni žanr”. Pored samih tekstova, izdanje je opremljeno predgovorom prof. dr. sc. Deana Dude, predgovorom Ive Alebića, tekstom Sergeja Georgijeviča Bočarova, ruskog filologa i vlasnika autorskih prava na Bahtinovo djelo, te pojmovnikom koji je sastavio glavni urednik izdanja, Josip Ivanović.

    “Utjecaj Mihaila Bahtina na teorijsku misao 20. stoljeća neosporan je. Bahtin, kontroverzna figura u okviru svoga rada pod paskom staljinizma, često je spominjan kao jedan od najvažnijih ruskih znanstvenika u području humanistike i društvenih znanosti općenito, ostavljajući traga kako u literarnoj teoriji tako i u političkoj misli. Izgrađen na temeljima ruskog formalizma, njegov pristup diskurzu pleše na ivici između strukturalizma i konstruktivizma, tvoreći kompleksne tipologije koje generaliziraju tendencije što ih možemo naći u brojnim literarnim izvorima. Njegova čitanja afirmiraju kontekst kao važan ključ za razumijevanje teksta, bio taj kontekst kulturni, prostorno-vremenski ili pak žanrovski. Stvari i tekstovi ne postoje sami za sebe, već uvijek i isključivo u relaciji i dijalogu s drugim stvarima, odnosno tekstovima.

    Bahtin u svojim radovima posebno obrađuje koncepte intertekstualnosti, dijalogizma (koji mu je važan i za razumijevanje socijalnih relacija, ne samo tekstualnih), polifonije (iz čitanja Dostojevskog) i heteroglosije (svaki roman sastavljen je od mnoštva stilskih registara i glasova posloženih u posebnom, umjetničkom sustavu, koji njihove odnose posebno označava). Kritično se odnosio prema pokušajima zaključivanja autorske „namjere“ iz teksta, prema njemu, takav tip čitanja je monologizam; autorovu originalnost Bahtin vidi u poretku elemenata, a ne u samim elementima. Osim na području književnosti, gdje je zauzeo ulogu jednog od ključnih proučavatelja romana, Bahtin se bavio i lingvistikom i filozofijom (bio je, npr., protiv promatranja jezika kao zatvorenog sustava, smatrao je da to vodi elitizmu).

    Vise detalja
    Šifra: 187748
    6.995 din

    potrebna količina:


    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke
    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - pouzećem za kupce iz BIH i Crne Gore
    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Odlomak:

    “Teorija romana” zbornik je radova o romanu Mihaila Mihailoviča Bahtina, jednog od najznačajnijih ruskih filozofa i književnih teoretičara dvadesetog stoljeća. U ovom zborniku, u prijevodu Ive Alebića i prof. dr. sc. Danijele Lugarić Vukas, predstavljeni su najvažniji Bahtinovi radovi o teoriji romana, uključujući tekstove “Riječ u romanu”, “Uz Bildungsroman”, “Oblici vremena i kronotopa u romanu”, “Iz pretpovijesti romaneskne riječi” te “Roman kao književni žanr”. Pored samih tekstova, izdanje je opremljeno predgovorom prof. dr. sc. Deana Dude, predgovorom Ive Alebića, tekstom Sergeja Georgijeviča Bočarova, ruskog filologa i vlasnika autorskih prava na Bahtinovo djelo, te pojmovnikom koji je sastavio glavni urednik izdanja, Josip Ivanović.

    “Utjecaj Mihaila Bahtina na teorijsku misao 20. stoljeća neosporan je. Bahtin, kontroverzna figura u okviru svoga rada pod paskom staljinizma, često je spominjan kao jedan od najvažnijih ruskih znanstvenika u području humanistike i društvenih znanosti općenito, ostavljajući traga kako u literarnoj teoriji tako i u političkoj misli. Izgrađen na temeljima ruskog formalizma, njegov pristup diskurzu pleše na ivici između strukturalizma i konstruktivizma, tvoreći kompleksne tipologije koje generaliziraju tendencije što ih možemo naći u brojnim literarnim izvorima. Njegova čitanja afirmiraju kontekst kao važan ključ za razumijevanje teksta, bio taj kontekst kulturni, prostorno-vremenski ili pak žanrovski. Stvari i tekstovi ne postoje sami za sebe, već uvijek i isključivo u relaciji i dijalogu s drugim stvarima, odnosno tekstovima.

    Bahtin u svojim radovima posebno obrađuje koncepte intertekstualnosti, dijalogizma (koji mu je važan i za razumijevanje socijalnih relacija, ne samo tekstualnih), polifonije (iz čitanja Dostojevskog) i heteroglosije (svaki roman sastavljen je od mnoštva stilskih registara i glasova posloženih u posebnom, umjetničkom sustavu, koji njihove odnose posebno označava). Kritično se odnosio prema pokušajima zaključivanja autorske „namjere“ iz teksta, prema njemu, takav tip čitanja je monologizam; autorovu originalnost Bahtin vidi u poretku elemenata, a ne u samim elementima. Osim na području književnosti, gdje je zauzeo ulogu jednog od ključnih proučavatelja romana, Bahtin se bavio i lingvistikom i filozofijom (bio je, npr., protiv promatranja jezika kao zatvorenog sustava, smatrao je da to vodi elitizmu).

    Br.strana: 661

    Povez: Tvrdi povez

    God.izdanja: 2019.

    Izdavač: Edicije Božičević d.o.o.

    Zemlja porekla: Hrvatska

    ISBN: 978-953-7953-70-6

    Dostupnost: Isporuka za dve do tri nedelje
    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.