Vesela škola s logopedom: program poticanja govorno-jezičnog razvoja

Mnogim predškolcima na pragu osnovne škole, ali i nekim učenicima nižih razreda, potrebna je pomoć u daljnjem razvoju govora i jezika koja uključuje poboljšanje izgovora, formiranje fonološke svjesnosti, kao i usavršavanje vizualno-prostorne percepcije te fine motorike. Zbog toga postoji jaka potreba za obuhvatnom metodikom praktičnog rada s djecom na razvoju govora i jezika prije škole, ali i na samome početku školovanja. U ovoj se knjizi detaljno izlaže takva metodika – program rada na razvoju govora i jezika u djece. Program je sastavljen od 40 nastavnih sati i primjenjuje se tijekom posljednje predškolske godine, godinu dana prije upisa u školu, no može se jednako uspješno primjenjivati i u nižim razredima osnovne škole.

Tijekom trajanja programa, osim poticanja jezično-govornog razvoja, djeca usvajaju mnoge važne pojmove i vještine; ovladavaju pojmom broja, orijentacijom u prostoru, uče pravila ponašanja pješaka u prometu, vježbaju grafomotoričke vještine, igraju se prstićima, uče mnogo pjesmica, rješavaju zabavne zagonetke, proširuju opća znanja o svijetu i još mnogo toga!

Priručnik će biti izuzetno koristan roditeljima, logopedima, odgojiteljima i svim stručnjacima koji rade s djecom navedene dobi. Program se može provoditi kako u logopedskom kabinetu, tako i kod kuće u radu roditelja s djetetom, ali i u odgojnoj skupini u radu odgojitelja sa skupinom djece.

Cijeli program, svih 40 sati, detaljno je opisan u knjizi (sve su vježbe opisane i ilustrirane zadacima, pjesmicama, zagonetkama, motoričkim i likovno-grafičkim vježbama i dr.). Želite li poboljšati djetetov govor, pripremiti ga za upis u školu ili ga podržati u već započetom školovanju, sve što vam je potrebno za samostalno provođenje ovog programa jest knjiga "VESELA ŠKOLA S LOGOPEDOM"!



SADRŽAJ

Uvod 5

Osobitosti govora i jezika u djece starije predškolske dobi (5-6 godina) 8

Što bismo trebali raditi s djecom u sedmoj godini života? 11

Razvoj vizualno-prostorne percepcije i predodžbi 11

Razvoj motorike prstiju 12

Razvoj artikulacijske motorike, oblikovanje i automatizacija izgovora glasova 12

Razvoj fonematskog sluha 12

Razvoj jezične analize i sinteze 14

Razvoj leksičko-gramatičkog aspekta jezika 14

Nekoliko praktičnih savjeta i preporuka 16

Opis 40-satnog programa 17-240



UVOD

Rezultati logopedskog i psihološkog ispitivanja djece pri upisu u osnovnu školu s ciljem određivanja stupnja spremnosti za školu, pokazali su nam da je takav metodički program neophodan.

Ispitivanje je provodio stručni tim sastavljen od logopeda, učitelja razredne nastave i psihologa. Prilikom ispitivanja izdvojila su se djeca koja spadaju u takozvanu "skupinu rizika". Zanimljivo je naglasiti da je svaki od stručnjaka, logoped i psiholog, koristeći vlastite kriterije i ispitujući preduvjete uspješnog školovanja sa stajališta vlastite struke (logopedije i psihologije), u "skupinu rizika" uvrstio istu djecu.

Autorice ovog priručnika, logopedi, proanalizirale su rezultate svog rada i usporedile ih s rezultatima psihološkog ispitivanja iste djece, kako bi se otkrila veza između psihičkog i jezično-govornog razvoja djece.

Prije polaska u školu dijete mora doseći određeni stupanj tjelesnog, socijalnog, mentalnog i emocionalno-motivacijskog razvoja. Školovanje traži zadovoljavajući opseg znanja o svijetu i formiranost osnovnih pojmova. Dijete treba biti sposobno za izvođenje mentalnih radnji, za uočavanje sličnosti i razlika među predmetima i pojavama iz okolnoga svijeta, treba biti sposobno za samokontrolu i planiranje vlastitih radnji. Ništa manje važna nije ni razvijenost fine motorike, vizualno-motorička koordinacija, pravilan izgovor glasova i odgovarajući stupanj razvoja fonematskog sluha. To su neophodni uvjeti uspješne verbalne komunikacije i ovladavanja vještinama čitanja i pisanja.

Za određivanje stupnja intelektualnog razvoja koristila su se četiri subtesta iz Wechslerova testa inteligencije za djecu (WISC-IV: "Slaganje kocaka", "Sličnosti", "Raspon pamćenja brojeva" i "Rječnik"), te serije A i B iz Ravenovih Progresivnih matrica. Za identifikaciju djece s poremećajima izgovora, određivanje stupnja razvoja fonematskog sluha i vizualno-prostornih predodžbi koristili su se uobičajeni materijali za logopedsko ispitivanje, kao što su test artikulacije, slikovni test rječnika, album za provjeru stanja jezika i govora pri upisu u logopedsku službu, te slikovni materijal za određivanje stupnja vizualno-prostorne percepcije i predodžbi.

Kako je pokazalo istraživanje, djeci iz "skupine rizika" potrebno je razvijati fonematski sluh, ispravljati izgovor te razvijati jezik i govor u cjelini. To je važno zbog njihova krajnje ograničenog rječnika, ograničenog opsega općih znanja i niskog stupnja poznavanja relativno jednostavnih pojmova. Ta djeca trebaju naučiti slušati, uočavati, prepričavati tekstove i odgovarati na pitanja, izdvajati najvažnije, sastavljati priče prema slikama, itd.

Smatramo da je stvaranje razvojno-korekcijskog programa vrlo aktualno. Prevelik je broj djece koja u nižim razredima osnovne škole trebaju korekciju izgovora, usavršavanje fonematskog sluha, kao i razvoj vizualno-prostorne percepcije i predodžbi.

Rad prema izloženoj metodici provodio se sa svom ispitanom djecom tijekom godine dana prije njihova polaska u školu. Djecu smo podijelili na skupine od 8 do 10 osoba. S djecom koja nisu svladavala zadatke u skupnom radu, logoped je radio individualno. To je omogućilo da poslije, nakon polaska u prvi razred, logoped poziva u svoj kabinet samo onu djecu koja nisu uspjela svladati program u skupnom i individualnom radu, odnosno djecu u koje su se pojavile specifične teškoće u usvajanju čitanja i pisanja.

Ovaj je program probiran na tečajevima pripreme djece za školu u privatnim logopedskim centrima i kabinetima. Dobio je pozitivnu ocjenu roditelja, što se potvrđuje stalnim velikim interesom za upis djece u ovaj program.