• Srbija
  • English
  • +381 (0)11 3463 072
  • +381 (0)60 3463 072
  • Škole i sistemi u psihologiji
    Škole i sistemi u psihologijiŠkole i sistemi u psihologiji

    Škole i sistemi u psihologiji

    Knjiga komparativnih analiza psiholoških sistema i otkrivanje šta im je zajedničko, a u čemu je njihova razlika.

    Uvod

    Iako su se mnogi psiholozi tokom razvoja psihologije kao nauke trudili da postignu jedno jedinstveno stanovište o psihičkom životu, o karakteru same psihologije i metoda kojima ona treba da proučava čoveka, vidljivo je da psihologija to nije postigla, sem u jednom veoma kratkom periodu, u trenutku nastanka psihologije kao samostalne nauke, u drugoj polovini XIX veka, kada je takvo jedinstveno stanovište postojalo. Ubrzo posle toga psiholozi su ponudili veoma različite odgovore na pitanja o predmetu svoje nauke i metodama koje treba da se koriste. Bihejviorizam, jedan od najuticajnijih psiholoških sistema početkom XX veka, nastao je upravo kao otpor strukturalističkim idejama XIX veka, tako da je to možda najbolja ilustracija stava da su se psihološke teorije, psihološki sistemi razvijali pre svega kao opozicija postojećim idejama, vrlo često kao pokušaj njihove zamene ili pokušaj veoma drastične revizije ideja koje su do tada bile nuđene. To stvara ogromne probleme onima koji žele da prouče razvoj psihologije u celini. Naravno, većina autora je pribegavala tzv. hronološkom izlaganju koje deluje u prvi mah neprotivurečno, logično i gde se ova pitanja na neki način stavljaju u drugi plan. Izlagati razvoj ideja i sistema u psihogiji vremenski, onako kako su se pojavljivali, svakako je jednostrano jer ono traži samo brižljivu analizu istorijskih činjenica bez nekog naročitog poređenja tih ideja. Većina udžbenika, većina studija razvoja psihologije upravo ovakav postupak. Ova neprotivurečna slika psihologije je naravno privid, jer svako dublje razmatranje ideja koje su nuđene pokazuje da su one često međusobno toliko različite da se čovek ponekad pita kako je moguće da one egzistiraju u okvirima jedne jedinstvene nauke.

    Upravo zato posvetićemo pažnju onim autorima koji su se suočili sa ovim problemom i pokušali da ponude rešenje koje bi pomoglo da jednom komparativnom analizom psiholoških sistema otkrijemo šta im je zajedničko, a šta je različito. Ti pokušaji su utoliko zanimljiviji što su veoma različiti po tome kako vide ono što je bitno u psihologiji i kako zapravo treba porediti sisteme, koje elemente uzeti u obzir koji su presudni za definisanje značaja sistema i određivanje prave suštine teorijskih ideja koje sistem nudi. Naravno, suštinsko je to da je na ta pitanja vrlo teško odgovoriti, ako se ne odgovori delimično i na pitanja o karakteru naučnih hipoteza, naučnih teorija i naučnog saznanja u celini.

    Jedan broj psihologa je prevideo činjenicu da kada se bavi nekom psihološkom teorijom ili sistemom, kada prosuđuje psihologiju u celini i njen razvoj, u stvari, mora da odgovori pre toga na pitanje kako se uopšte razvija naučno znanje i šta su kriterijumi naučne objektivnosti u nauci u celini. Sem već pomenutog bihejviorizma, koji je kriterijum naučne objektivnosti postavio kao glavni kriterijum izgradnje psihološke teorije, drugi psihološki sistemi se nisu tim problemom toliko bavili, i utoliko je zanimljivije videti kako danas filozofi nauke govore o razvoju nauke i da li one različite ideje u okviru filozofije nauke mogu da nam objasne izvesne protivrečnosti koje se javljaju kada se analizuje razvoj psihologije. Konačno, jedan od tih kriterijuma za razlikovanje psiholoških sistema biće primenjen na tradicionalne sisteme u psihologiji. Taj kriterijum neće biti primenjen u celini, već u samo nekoliko elemenata tog sistema, ali biće zanimljivo prilikom izlaganja tradicionalnih sistema u psihologiji videti da li ćemo pomoći da se bolje razume priroda sistema i da se stvori osnova za njihovo poređenje.

    Više detalja
    Šifra: 137418
    Uskoro u prodaji
    Ukucajte ovde vaš mail kako biste bili obavešteni kada knjiga bude u prodaji:

    dostavadostava i poŠtarina

    nacin placanjanaČin plaĆanja

    Opcije plaćanje za kupce iz Srbije:

    - pouzećem prilikom isporuke knjiga
    - internet karticama Visa,Maestro i Mastercard
    - preko IPS skeniraj - mBanking aplikacije
    - putem uplatnice na šalteru pošte ili banke

    Opcije plaćanje za kupce iz inostranstva:

    - pouzećem za kupce iz BIH i Crne Gore
    - putem PayPal sistema
    - internet karticama Visa, Maestro i MasterCard

    postavi pitanjepostavite pitanje

    OPIS KNJIGE
    Knjiga komparativnih analiza psiholoških sistema i otkrivanje šta im je zajedničko, a u čemu je njihova razlika.

    Uvod

    Iako su se mnogi psiholozi tokom razvoja psihologije kao nauke trudili da postignu jedno jedinstveno stanovište o psihičkom životu, o karakteru same psihologije i metoda kojima ona treba da proučava čoveka, vidljivo je da psihologija to nije postigla, sem u jednom veoma kratkom periodu, u trenutku nastanka psihologije kao samostalne nauke, u drugoj polovini XIX veka, kada je takvo jedinstveno stanovište postojalo. Ubrzo posle toga psiholozi su ponudili veoma različite odgovore na pitanja o predmetu svoje nauke i metodama koje treba da se koriste. Bihejviorizam, jedan od najuticajnijih psiholoških sistema početkom XX veka, nastao je upravo kao otpor strukturalističkim idejama XIX veka, tako da je to možda najbolja ilustracija stava da su se psihološke teorije, psihološki sistemi razvijali pre svega kao opozicija postojećim idejama, vrlo često kao pokušaj njihove zamene ili pokušaj veoma drastične revizije ideja koje su do tada bile nuđene. To stvara ogromne probleme onima koji žele da prouče razvoj psihologije u celini. Naravno, većina autora je pribegavala tzv. hronološkom izlaganju koje deluje u prvi mah neprotivurečno, logično i gde se ova pitanja na neki način stavljaju u drugi plan. Izlagati razvoj ideja i sistema u psihogiji vremenski, onako kako su se pojavljivali, svakako je jednostrano jer ono traži samo brižljivu analizu istorijskih činjenica bez nekog naročitog poređenja tih ideja. Većina udžbenika, većina studija razvoja psihologije upravo ovakav postupak. Ova neprotivurečna slika psihologije je naravno privid, jer svako dublje razmatranje ideja koje su nuđene pokazuje da su one često međusobno toliko različite da se čovek ponekad pita kako je moguće da one egzistiraju u okvirima jedne jedinstvene nauke.

    Upravo zato posvetićemo pažnju onim autorima koji su se suočili sa ovim problemom i pokušali da ponude rešenje koje bi pomoglo da jednom komparativnom analizom psiholoških sistema otkrijemo šta im je zajedničko, a šta je različito. Ti pokušaji su utoliko zanimljiviji što su veoma različiti po tome kako vide ono što je bitno u psihologiji i kako zapravo treba porediti sisteme, koje elemente uzeti u obzir koji su presudni za definisanje značaja sistema i određivanje prave suštine teorijskih ideja koje sistem nudi. Naravno, suštinsko je to da je na ta pitanja vrlo teško odgovoriti, ako se ne odgovori delimično i na pitanja o karakteru naučnih hipoteza, naučnih teorija i naučnog saznanja u celini.

    Jedan broj psihologa je prevideo činjenicu da kada se bavi nekom psihološkom teorijom ili sistemom, kada prosuđuje psihologiju u celini i njen razvoj, u stvari, mora da odgovori pre toga na pitanje kako se uopšte razvija naučno znanje i šta su kriterijumi naučne objektivnosti u nauci u celini. Sem već pomenutog bihejviorizma, koji je kriterijum naučne objektivnosti postavio kao glavni kriterijum izgradnje psihološke teorije, drugi psihološki sistemi se nisu tim problemom toliko bavili, i utoliko je zanimljivije videti kako danas filozofi nauke govore o razvoju nauke i da li one različite ideje u okviru filozofije nauke mogu da nam objasne izvesne protivrečnosti koje se javljaju kada se analizuje razvoj psihologije. Konačno, jedan od tih kriterijuma za razlikovanje psiholoških sistema biće primenjen na tradicionalne sisteme u psihologiji. Taj kriterijum neće biti primenjen u celini, već u samo nekoliko elemenata tog sistema, ali biće zanimljivo prilikom izlaganja tradicionalnih sistema u psihologiji videti da li ćemo pomoći da se bolje razume priroda sistema i da se stvori osnova za njihovo poređenje.

    Br.strana: 259

    God.izdanja: 2008.

    Izdavač: Dosije

    ISBN: 9788677380939

    Komentari čitalaca

  • Napišite recenziju za ovu knjigu i uz malo sreće osvojite
    vaučer za kupovinu od 2000 dinara!

    KorisnaKnjiga.com koristi cookije kako bi prilagodila sajt korisniku i analizirala prikazani sadžaj.
    Podaci o identitetu korisnika se ne prikupljaju, već samo informacije o posećenosti koje dalje naši partneri obrađuju. Više informacija.