Zaštita voćaka od bolesti i štetnika

Name: Zaštita voćaka od bolesti i štetnika
Author: Edo Družetić

Pišući ovaj priručnik, nije mi jedini cilj bio samo navesti štetnike i bolesti koje nam mogu napasti voćke i mjere zaštite koje nam stoje na raspolaganju za njihovo suzbijanje.

Voće bi nam trebalo biti dio svakodnevne prehrane, u većoj mjeri nego što je to trenutno, a u našoj zemlji postoje mnoga pogodna područja za njegovu proizvodnju. Mnogo se voća za vlastitu potrošnju može uzgojiti i u vrtovima. Kod robne proizvodnje za tržište provođenje zaštite treba biti uredno i potpuno jer ćemo u protivnom doživjeti neuspjeh. Kod provođenja zaštite u amaterskoj proizvodnji pažnju je uglavnom dovoljno posvetiti samo važnijim štetnicima i bolestima. Da bismo to mogli znati, treba poznavati opasnosti pojedinog štet¬nika ili bolesti, simptome njihove prisutnosti i najpogodniji trenutak za zaštitu. Korištenjem neodgovarajućeg preparata ili prskanjem u krivo vrijeme zaštita neće biti uspješna, a ponekad može biti i opasna. Istina je da bismo trebali na¬praviti veliki propust pri provođenju zaštite da bi se to dogodilo. Naši propisi o dozvoljenim ostacima preparata za zaštitu na proizvodima su veoma strogi, a s druge strane, korištenjem preparata koji su danas na tržištu, u skladu s preporukama, ostaci su zanemarivi.

Cilj mi je bio potaknuti proizvodnju voća, posebno kod mnogobrojnih pro¬izvođača amatera. Većom konzumacijom raznovrsnih kvalitetnih namirnica možemo izbjeći mnoge bolesti i prekomjernu tjelesnu težinu, koja je postala veliki zdravstveni problem u društvu. Uz raznovrsno povrće, proizvode od integralnih žitarica, maslinovo ulje i mahunarke, voće je svakako jedna od najkvalitetnijih namirnica. Svevremenski važeću misao vodilju kod organizi¬ranja prehrane izrekao je još liječnik i filozof Hipokrat: „Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana. Jer sve što putem hrane unosimo u organizam gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša vitalnost, naše zdravlje i naš život.

Visokoindustrijalizirana proizvodnja hrane, a posebno mesa, učinila je da ono postane pristupačno u svakodnevnoj prehrani. Nažalost, ono je često upit¬ne prehrambene kvalitete i sadrži aditive, štetne za zdravlje. Raznovrsnost, prirodnost i umjerenost su ključ zdrave prehrane, a uz svakodnevnu fizičku aktivnost čine preduvjete za kvalitetan način života. Uzgojem voća i povrća oni nam postaju pristupačniji i s većim udjelom u prehrani, uz usputnu korisnu rad¬nu rekreaciju.