Dobar život

Najveće znanstveno istraživanje sreće

Harvardsko istraživanje razvoja odraslih već više od osam desetljeća bavi se vječnim pitanjem: što čini život smislenim i ispunjavajućim?

Iako se možda čini da je odgovor zamršen, istina je zapravo vrlo jednostavna: dobri odnosi.

Dr. Waldinger i dr. Schulz, voditelji najdugovječnijeg istraživanja sreće, u ovoj knjizi donose važna saznanja na temelju priča stotina sudionika koje istraživači prate od adolescentske dobi sve do duboke starosti, kao i rezultate mnogih drugih istraživanja koja su se bavila pitanjem kvalitete života.

Odnosi svih vrsta prijateljstva, ljubavne veze, obitelj, s poslovnim kolegama ili s članovima sportskog ili književnog kluba pridonose sretnijem i zdravijem životu, a Dobar život pokazuje da nikad nije kasno da osnažimo odnose koje imamo, ili izgradimo nove.

Uz tople i mudre priče ova knjiga nam pokazuje kako da pronađemo smisao kroz povezanost s drugima.

Sadržaj
Bilješka autora 9
1. Što čini dobar život? 11
2. Zašto su odnosi važni 39
3. Odnosi na vijugavom putu života 67
4. Socijalne vještine 101
5. Obraćanje pažnje na odnose 134
6. Suočavanje s posljedicama 159
7. Osoba pokraj vas 185
8. Obitelj je bitna 217
9. Dobar život na poslu 246
10. Svi prijatelji su bitni 274
ZAKLJUČAK - Nikada nije prekasno za sreću 297
Zahvale 309
Bilješke 318
Bibliografija 338
O autorima 358

Sto čini dobar život?
Nema vremena, tako kratakje život, za svađe, isprike, prezir, pozivanja na red. Postoji samo vrijeme za Ijubav, i tek trenutak, takoreći, za to.
MARK TWAIN
Počnimo s pitanjem:
Kada biste morali donijeti odluku života, upravo sada, kada biste morali odlučiti kojim ćete smjerom krenuti prema zdravlju i sreći, koji bi to bio?
Biste li odlučili svaki mjesec više novca položiti na štednju? Promijeniti karijeru? Više putovati? Koja bi vam jedna jedina odluka mogla jamčiti da ćete, kada doživite duboku starost i osvrnete se, duboko u sebi znati da ste dobro živjeli?
U istraživanju iz 2007. milenijalce su pitali što su im najvažniji životni ciljevi. Sedamdeset šest posto odgovorilo je da im je na prvom mjestu obogatiti se. Pedeset posto reklo je da im je jedan od važnijih ciljeva postati slavan. Više od desetljeća poslije, nakon što su milenijalci odrasli, u dvama istraživanjima ponovno su im postavljena slična pitanja. Slava je sada bila niže na popisu, ali glavni ciljevi opet su bili zarada, uspješna karijera i život bez duga.
To su univerzalni i praktični ciljevi bez obzira na dob i naci onalnost. U mnogim zemljama, od trenutka kada tek progovore djecu se pita što žele biti kad odrastu odnosno čime se žele baviti Kad odrasli upoznaju nove Ijude, jedno od prvih pitanja je što ste po zanimanju. Uspjeh u životu često se mjeri titulom, plaćom i postignućima, iako većina nas zna da to ne mora nužno značiti da netko živi sretno. Oni koji uspiju ostvariti neke ili čak sve željene ciljeve često ustanove da se osjećaju otprilike isto kao prije.
U međuvremenu, svaki dan bombardirani smo porukama o tome što će nas usrećiti, što bismo trebali željeti, tko živi ,,ispravno“. Reklame nam govore da će nas konzumacija baš ove marke jogurta učiniti zdravima, kupnja ovog pametnog telefona unijet će novu radost u naš život, posebna krema za lice učinit će nas zauvijek mladima.
Druge su poruke manje eksplicitne, utkane u sve pore svakodnevnog života.
Ako prijatelj kupi novi automobil, mogli bismo se zapitati bi li noviji automobil naš život učinio boljim. Dok pregledavamo objave na društvenim mrežama i vidimo samo slike fantastičnih zabava i pješčanih plaža, mogli bismo se zapitati nedostaju li u našem životu. U našim usputnim poznanstvima, na poslu, a posebno na društvenim mrežama, skloni smo jedni drugima prikazivati idealizirane inačice sebe. Prikazujemo svoja pokeraška lica, a usporedba između onoga što vidimo jedni na drugima i onoga što osje ćamo o sebi izaziva u nama osjećaj da nešto propuštamo. Kao sto stara poslovica kaže uvijek uspoređujemo svoju nutrinu s tuđom vanjštinom.
S vremenom stječemo suptilan osjećaj, kojega se teško otarasit, da je naš život ovdje, sada, a ono što nam je potrebno za dobar život tamo ili negdje u budućnosti. Uvijek izvan dosega.
Gledajući život kroz tu prizmu, lako je povjerovati da dob život zapravo ne postoji, ili je moguć samo drugima. Naš vlastiti život, uostalom, rijetko se podudara sa slikom koju smo stvori glavi o tome kako bi trebao izgledati. Uglavnom je previše neuredan ili kompliciran da bi bio dobar.
Upozorenje: Dobar život je kompliciran život. Svima.
Dobar život je radostan... i izazovan. Pun je Ijubavi, ali i boli.
I on nikada ne teče po rasporedu; umjesto toga, dobar život teče s vremenom.
To je proces. Uključuje nemir, smirenost, lakoću, teret, borbe, postignuća, padove, skokove naprijed i strašne padove. I naravno, dobar život uvijek završava smrću.
Baš vesela reklama, znamo.
Ali nemojmo okolišati. Život, čak i kad je dobar, nije lak. Jednostavno nema načina da se učini savršenim, a i da postoji, ni onda ne bi bio dobar.
Zašto? Jer bogat život dobar život sastoji se upravo od onoga što ga otežava.
Ova se knjiga temelji na znanstvenim istraživanjima. Okosnica joj je harvardsko istraživanje o razvoju odraslih, izvanredan znanstveni pothvat koji je započeo 1938. i unatoč svemu još uvijek traje. Bob je četvrti voditelj istraživanja, a Marc njegov pridruženi suvoditelj. Radikalno za ono vrijeme, cilj istraživanja bilo je Ijudsko zdravlje, ali ne ono što Ijude čini bolesnima, nego zadovoljnima. Životna iskustva sudionika zabilježena su višemanje onako kako su se stjecala, od dječjih nevolja, preko prvih Ijubavi, do posljednjih dana. Kao i život njegovih sudionika, put harvardskog istraživanja bio je dug i zamršen, razvijajući se i proširujući tijekom desetIjeća tako da sada obuhvaća tri naraštaja i više od 1300 potomaka prethodna 724 sudionika. I dalje se razvija i širi te je dosad najdulje dubinsko longitudinalno istraživanje Ijudskog života.
Ali ni jedno istraživanje, koliko god bilo bogato, nije dovoljno da dopusti općenite tvrdnje o našem životu. Dakle, iako se ova knjiga izravno temelji na harvardskom istraživanju, sa svih strana podržavaju je stotine znanstvenih istraživanja koja obuhvaćaju tisuće ispitanika sa svih strana svijeta.